Asirologija
Izvor: Wikipedia
| Drevna Mezopotamija |
|---|
| Eufrat – Tigris |
| Asirologija |
| Gradovi / carstva |
| Sumer: Uruk – Ur – Eridu |
| Kish – Lagaš – Nippur |
| Akadsko Carstvo: Akkad |
| Babilon – Isin – Susa |
| Asirija: Assur – Niniva |
| Dur-Sharrukin – Nimrud |
| Babilonija – Kaldeja |
| Elam – Amoriti |
| Huriti – Mitanni |
| Kasiti – Urartu |
| Kronologija |
| Sumerski kraljevi |
| Asirski kraljevi |
| Babilonski kraljevi |
| Jezik |
| Klinasto pismo |
| Sumerski – Akadski |
| Elamski – Hurijski |
| Mitologija |
| Enûma Elish |
| Gilgameš – Marduk |
Asirologija ili asiriologija je nauka koja sadrži arheološko, historijsko i lingvističko proučavanje Drevne Mezopotamije i drugih kultura Drevnog Bliskog Istoka koje su koristile klinopis.
Usprkos imena, asirologija se ne bavi samo asirskom, nego i babilonskom i sumerskom civilizacijom. Veliki broj glinenih pločica ispisanih klinopisom predstavljaju relativno bogat izvor podataka o najranijem periodu ljudske civilizacije, a arheološke iskopine daju važne podatke o začecima urbanizacije.
Asirologija se, s druge strane, smatra jednom od najzahtjevnijih akademskih disciplina među humanističkim naukama. Za nju je nužno poznavanje nekoliko semitskih jezika od kojih je najvažniji akadski, kao i biblijski hebrejski (radi usporedbe glinenih pločica s podacima iz Biblije). Asirolozi također moraju dobro savladati nekoliko stotina znakova klinopisa, a usprkos niza lingvističkih studija, još uvijek postoje poteškoće u tumačenju drevnih tekstova. Asirolozi također moraju dobro vladati s engleskim, francuskim i njemačkim jezikom kako bi mogli koristiti stručnu literaturu.
[uredi - уреди] Znameniti asirolozi
Među znamenite asirologe se ubrajaju:
