1928
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | 1931. | 1932. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1.1. - Prvi broj srpskog enigmatskog lista "Zagonetka".
- 19.1. - Rođen kraljević Tomislav Karađorđević.
- 29.1. - Miting radikala kod Kneževog spomenika u Beogradu, tuča sa opozicijom (demokrate i samostalci).
- 30.1. - Lav Trocki prognan u Alma Atu.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 1.2. - U Demokratskoj stranci izglasana Davidovićeva rezolucija koja poziva na koncentracionu vladu, demokratski ministri daju ostavku - kriza vlade (struja V. Marinkovića, kao i muslimani protiv rezolucije).
- 3.2. - Gušanje u parlamentu, hvatanje za revolver.
- 7.2. - Izglasan Zakon o neposrednim porezima (stupa na snagu 1.1.'29) - više reda u poreskom sistemu KSHS.
- 8.2. - Velimir Vukićević (radikal) dao ostavku.
- 8 - 23.2. - Pokušaji formiranja koncentracione ili koalicione vlade, mandate dobijali Vukićević, Stjepan Radić (HSS), Davidović odbija, Ninko Perić (radikal), opet Vukićević, zatim V. Marinković (demokrata), Radić predlagao vanparlamentarno lice, npr. nekog generala... na kraju opet Vukićević.
- 11-19.2. - Zimske olimpijske igre 1928. u Sen Moricu.
- 15.2. - Uspostavljena putnička avio-linija Beograd-Zagreb.
- 23.2. - Druga Vukićevićeva vlada - radikali, demokrate, klerikalci (Anton Korošec, ministar unutr. poslova) i muslimani (Mehmed Spaho, trgovina).
- februar - Stanje blizu gladi u Crnoj Gori i Hercegovini[1]
- kraj veljače - Osma konferencija zagrebačke organizacije ilegalne KPJ - pobjeda antifrakcijske struje (Josip Broz, Andrija Hebrang...).
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 12.3. - Malta postaje britanski dominion.
- 13.3. - Srušila se brana Sent Frensis u Kaliforniji, u poplavi poginulo 450 ljudi.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 1.4. - Otvoren prvi studentski dom u Beogradu "Kralj Aleksandar Prvi" (jedno vreme "Lola").
- 12.4. - U Milanu bačena bomba na Musolinija, poginulo 17 prolaznika.
- 14.4. i 18.4. - Katastrofalni zemljotresi kod bugarskog Plovdiva (M 7.0, int. X), osetili se i u Jugoslaviji.
- 22.4. - U Novom Sadu osnovan Mačevalački savez Jugoslavije.
- + Zemljotres razara Korint.
- april - Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ - traži se obračun sa frakcijama, beogradska organizacija u početku ne prihvata.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 10.5. - Televizija W2XB u Skenektadiju, Nju Jork počinje sa prvim redovnim programom.
- 15.5. - Premijera animiranog filma Plane Crazy u kome se prvi put pojavljuje lik Mickey Mousea.
- 23.5. - Vlada odobrila da se Skupštini na ratifikaciju podnesu Netunske konvencije.
- 25.5. - Uveče, posle vesti da su u Zadru zapaljene jugoslovenske zastave, antiitalijanske demonstracije u Šibeniku, demoliranje italijanskih objekata, oštar sukob sa policijom. Demonstracije i u Ljubljani.
- + Vazdušni brod "Italija" sa generalom Nobileom se srušio na Arktiku (svi članovi ekspedicije će biti spašeni posle 48 dana).
- 26.5. - Antijugoslovenski neredi u italijanskom Zadru.
- 28.5. - Velike demonstracije beogradskih i zagrebačkih studenata protiv ratifikacije Netunskih konvencija sa Italijom. Demoliran restoran "Ruski car" u Beogradu, policija demolirala Studentski dom Kralja Aleksandra.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 8.6. - Nacionalna revolucionarna armija (Kuomintang) zauzela Peking.
- 19.6. - Govoreći o nedolaženju nekih ministara i poslanika na skupštinske sednice, Stjepan Radić za radikalski klub kaže da "...dolazi na glasanje kao stoka. Hoćete li stoka ostati, ne dolazite slobodno u Parlamenat!"; gušanje radikala i radićevaca, radikal Toma Popović viče: "Strpljenju mora biti kraj! Pašće mu glava jednoga dana tu! ...". Drugi radikal, Puniša Račić pismeno zahteva lekarski pregled Radića.
- 20.6. - Atentat u Skupštini - posle novih verbalnih sukoba, poslanik Puniša Račić upucao nekoliko poslanika Hrvatske seljačke stranke; na mestu ubijeni Pavle Radić i dr Đuro Basariček; ranjeni Stjepan Radić (podlegao 8.8.), dr Ivan Pernar i Ivan Granđa.
- 21.6. - Demonstracije u Zagrebu, trojica mrtvih (pogreb 24.6.).
- + Kod Bitolja streljana petorica VMRO-vaca osuđenih za ubistvo Spasoja Hadži-Popovića, direktora novina "Južna zvezda" (1926).
- 23.6. - Sahrana ubijenih poslanika, Seljačko-demokratska koalicija se neće vraćati u skupštinu, traži se i novi ustav.
- 28.6. - Kralj otkrio spomenik na Ceru, u čast bitke.
- jun-jul? - Kralj predlaže mirno odvajanje Hrvatske[2] (Pribićević će 1.8. govoriti o "pretnjama amputacijom" od strane stranaka).
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 3.7. - Ostavka Vukićevićeve vlade.
- 5.7. - Radić odbija mandat za sastav vlade, predlaže obrazovanje neutralnog kabineta.
- 8.7. - Ranjeni poslanici - Radić, Pernar i Granđa - vraćaju se u Zagreb.
- + U Sofiji ubijen gen. Aleksandar Protogerov, jedan od lidera VMRO-a (unutrašnji sukob).
- 12 - 23.7. - General Stevan Hadžić ima mandat za sastavljanje neutralne vlade, ali neuspešno.
- 13.7. - Pokušaj ubistva Žike Ilića, šefa javne bezbednosti, u njegovoj kancelariji u Ministarstvu unutrašnjih dela (VMRO).
- 17.7. - Ubijen Álvaro Obregón, predsednik Meksika.
- 28.7. - Korošecova vlada (ista četvorna koalicija).
- 28.7. - 12.8. - Olimpijada 1928 u Amsterdamu - Leon Štukelj zlato i bronza, Josip Primožič srebro, Stane Derganc i muški tim po bronzu (sve gimnastika).
- 30.7. - "Politika" objavljuje Radićev intervju jednoj berlinskoj agenciji u kojoj se ovaj zalaže za personalnu uniju samostalne Hrvatske i Srbije.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 1.8. - Zasedanje skupštine u Beogradu, bez kluba SD koalicije koji drži zasedanje u zagrebačkoj Sabornici (predsedava Svetozar Pribićević): ne priznaju skupštinu sazvanu u Beogradu, boriće se za novo uređenje.
- 2.8. - Italija i Etiopija potpisali ugovor o prijateljstvu.
- 4.8. - Josip Broz uhapšen u Zagrebu (kasnije "Bombaški proces" i osuda na pet godina zatvora).
- 5.8. - Na proputovanju kroz Zagreb ubijen Vladimir Ristović, urednik "Jedinstva", u kome je pozivao na ubistvo Radića i Pribićevića.
- 8.8. - Umro Stjepan Radić (veliki pogreb 12.8.).
- 13.8. - Krnja Skupština ratifikovala Netunske konvencije sa Italijom. Vladko Maček, novi lider HSS-a, izjavljuje da bi u KSHS trebale biti zajedničke samo granice, carina, diplomatija i možda vojska.
- 16.8. - Tri železničke nesreće sa smrtnim ishodima: voz između Tabanovca i Preševa, prevrnuta dresina između Skoplja i Velesa i eksplozija na lokomotivi kod Niša.
- 27.8. - Petnaest zemalja (i još 39 do kraja 1929.) potpisalo Brijan-Kelogov pakt, kojim se rat želi staviti van zakona.
- avgust - Beogradski žandarmerijski kaplar Nikola Dronjak, rodom iz Zrmanje, nasledio 25 miliona dolara od ujaka iz Amerike[3].
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 1.9. - Ahmet Zogu krunisan za kralja Albanije.
- 2.9. - Drugi sabor pravaške omladine u Zagrebu, traži se nezavisnost Hrvatske. Osniva se militantna organizacija Hrvatski domobran (Branimir Jelić).
- 23.9. - Ugovor o prijateljstvu Italije i Grčke.
- septembar - Uragan Okičobi ubio nekoliko hiljada ljudi na Karibima i Floridi.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 7 - 8.10. - Masovne povorke građana u Beogradu, a sutradan i vojna parada ("revi") na Banjičkom polju u čast desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. 7.10. statua Pobednik postavljena na Kalemegdanu.
- 28.10. - Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 1.11. - U Turskoj arapsko pismo zamenjeno latinicom - deo Ataturkovih reformi.
- 12.11. - Delimično pomračenje Sunca.
- 5 - 16.11. - Četvrti kongres KPJ u Drezdenu - protiv frakcija i za centralizam u partiji, pod uticajem Kominterne za nezavisne Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru, nezavisne i ujedinjene Makedoniju i Albaniju, kao i za balkansku federaciju.
- 6.11. - Herbert Hoover izabran za američkog predsednika.
- 18.11. - "Parobrod Vili" je prvi izdati (treći proizvedeni) i prvi zvučni crtani film sa Miki Mausom.
- 22.11. - Premijera Ravelovog Bolera.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1.12. - Deseta godišnjica ujedinjenja. Na zagrebačkoj katedrali istaknute crne zastave, demonstranti kliču "slobodnoj Hrvatskoj" i liderima SDK, ima mrtvih i ranjenih.
- 4.12. - Pozivi na štrajk i neredi na Zagrebačkom univerzitetu.
- 5.12. - Pukovnik Vojin Maksimović postavljen za v. d. zagrebačkog velikog župana - demokrate nisu obaveštene, otvara se kriza vlade.
- 17.12. - Proslavljen 40. Kraljev rođendan.
- 28.12. - Osnovana izdavačka kuća "Nolit".
- 30.12.? - Premijer Korošec dao ostavku.
Tokom godine [uredi - уреди]
- U SSSR, nakon potpune Staljinove političke pobede nad Trockim, napuštena Nova ekonomska politika i uveden Prvi petogodišnji plan.
Rođenja [uredi - уреди]
- 4.1. - Aleksandar Obrenović, književnik, dramaturg († 2005)
- 7.1. - Olivera Đurđević, srpska pijanistkinja i čembalistkinja († 2006)
- 9.1. - Domenico Modugno, italijanski pjevač († 1994.)
- 17.1. - Jean Barraqué, francuski kompozitor
- 19.1. - Tomislav Karađorđević, jugoslovenski princ († 2000)
- 26.1. - Živojin Milenković Žika, srpski glumac († 2008)
- 31.1. - Dušan Džamonja, hrvatski vajar († 2009)
- 1.2. - Živojin Kovačević, slikar, dizajner, ilustrator († 2009)
- 3.2. - Novak Novak, srpski pisac i TV-scenarist († 1995.)
- 6.3. - Gabriel García Márquez, kolumbijski pisac, novinar, izdavač i politički aktivist
- 12.3. - Edward Albee, američki dramski pisac
- 26.3. - Milorad Mišković, srpski baletski igrač i koreograf
- 27.3. - Radomir Konstantinović, srpski književnik i filozof
- 8.4. - Fred Ebb, američki tekstopisac
- 21.5. - Eduard Sađil, saksofonista, član Džez orkestra RTB († 1999)
- 6.6. - Ksenija Jovanović, glumica
- 10.6. - Vladimir Bunjac, književnik, filmski kritičar, novinar († 1999)
- 14.6. - Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar († 1967.)
- 27.6. - Đorđe Lebović, književnik i scenarista († 2004)
- 5.7. - Stevan Raičković, srpski književnik i akademik († 2007)
- 13.7. - Bob Crane, američki glumac († 1978.)
- 17.7. - Dušan Trninić, baletski igrač i koreograf († 2004)
- 26.7. - Stanley Kubrick, američki filmski redatelj († 1999.)
- 1.8. - Zvonimir Berković, reditelj († 2009)
- 6.8. - Andy Warhol, američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj († 1987.)
- 19.8. - Danko Popović, srpski književnik († 2009)
- 22.8. - Karlheinz Stockhausen, njemački skladatelj († 2007.)
- 1.9. - George Maharis, američki glumac
- 17.9. - Roddy McDowall, englesko-američki glumac
- 19.9. - Josip Pupačić, hrvatski književnik († 1971.)
- 20.9. - Neca Jovanov, srpski sociolog († 1993)
- 26.9. - Milan Bulajić, diplomata i publicista, osnivač Fonda za istraživanje genocida († 2009)
- 27.9. - Krsta Petrović, pevač († 2001)
- 4.10. - Milorad Ekmečić, istoričar i književnik, akademik
- 6.10. - Svetozar Samurović, slikar († 2001)
- 23.10. - Bella Darvi, poljsko-francuska glumica
- 27.10. - Slavoljub Đukić, novinar i publicista
- 6.11. - Ivan Đalma Marković, hrvatski nogometni trener i igrač († 2006.)
- 17.11. - Aleksandar Klas (Aleksandar Karakušević), srpski karikaturista († 2002)
- 28.11. - Miodrag Pavlović, književnik, prevodilac, srpski akademik
- 30.11. - Dragan Lukić, književnik za decu i novinar († 2006)
- 7.12. - Noam Chomsky, američki filozof, jezikoslovac, psiholog i pisac (--)
- 29.12. - Danica Aćimac, srpska glumica († 2009)
Smrti [uredi - уреди]
- 30. siječnja - Karl Bleibtreu, njemački književnik (* 1859.)
- 4. veljače - Hendrik Antoon Lorentz, nizozemski fizičar (* 1853.)
- 10. februar - Ljuba Jovanović, naučnik i radikalski političar (* 1865)
- 25. april - Petar Nikolajevič Vrangel, ruski (beli) general i baron
- 19. svibnja - Max Scheler, njemački filozof (* 1874.)
- 18. lipnja - Roald Amundsen, norveški istraživač (* 1872.)
- 20. lipnja - Đuro Basariček, hrvatski političar (* 1884.)
- 28.6. - Ljubomir Srećković, guverner Narodne banke KSHS
- 17.7. - Svetolik Radovanović, srpski geolog i akademik (* 1863)
- 8. kolovoza - Stjepan Radić, hrvatski političar (* 1871.)
- 13. rujna - Italo Svevo, talijanski pisac (* 1861.)
- 25.9.. - Richard F. Outcault, američki crtač i karikaturist, "otac" modernog stripa (* 1863.)
Nobelova nagrada za 1928. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Owen Willans Richardson
- Kemija: Adolf Otto Reinhold Windaus
- Fiziologija i medicina: Charles Nicolle
- Književnost: Sigrid Undset
- Mir: nije dodijeljena
Reference [uredi - уреди]
- ↑ YUGOSLAVIA: Cabinet at Last, Time, 5. mart 1928
- ↑ East Central Europe between the two World Wars By Joseph Rothschild, page 233
- ↑ "Politika" od 16. i 17. avgusta 1928.
Spoljne veze [uredi - уреди]
- YUGOSLAVIA: Down with Mussolini! - izveštavanje Time-a od 11. juna 1928. o demonstracijama protiv Italije.
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: