Brisbane

Izvor: Wikipedia
Brisbane
Brisbane, pogled na poslovni dio i most Story
Brisbane, pogled na poslovni dio i most Story
Zastava Brisbanea
Zastava
Grb Brisbanea
Grb
Koordinate: 27°28′S 153°1′E / -27.467, 153.017
Država Flag of Australia.svg Australija
Australska država Flag of Queensland.svg Queensland
Osnivanje 1824.
Vlast
 - Vrsta Gradsko vijeće
 - Gradonačelnik Campbell Newman
Površina
 - Ukupna 5905 km²
Najveća visina 300 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 1.857.594
 - Gustoća 379 stanovnika/km²
Vremenska zona Australian Eastern Standard Time (UTC+10)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+10)
Poštanski broj 4000
Pozivni broj +61(0)7
Službena stranica brisbane.qld.gov.au
Karta
Položaj Brisbanea u Australiji

Položaj Brisbanea u Australiji

Brisbane je glavni i najnaseljeniji grad australske države Queensland. S 1.857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po veličini u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke Brisbane i Tihog oceana. Lokalni Aboridžini su ovo područje nazivali Mian-jin - "mjesto u obliku špice".[1] Grad je dobio ime po Thomasu Brisbaneu, između 1821. i 1825. guverneru Novog Južnog Walesa.

Današnji Brisbane je značajan informatički, financijski, transportni, naftni i metalurški centar Australije.

Povijest[uredi - уреди]

Prije dolaska Europljana su na prostoru Brisbanea živjeli Aboridžini. Prvi Europljanin koji je došao na taj prostor je bio Matthew Flinders. Kao i mnoga druga naselja u Australiji, i Brisbane je osnovan kao kolonija zatvorenika iz Velike Britanije. Godine 1824. guverner Brisbane je doplovio brodom s 29 zatvorenika iz Sydneya na mjesto današnjeg Redcliffea, odakle se kolonija sljedeće godine preselila na mjesto današnjeg gradskog centra Brisbanea. Godine 1838. počelo je naseljavanje Brisbanea europskim doseljenicima, a naselje je i službeno proglašeno slobodnim 1842. Od 1859. Brisbane je prijestolnica Queenslanda, koji je tada postao posebna kolonija. 1893. je grad pogodila jaka poplava. Ubrzo nakon toga je u blizini otkriveno zlato, te je počelo jače naseljavanje.

1879. je sagrađena prva željeznička pruga do grada Ipswicha. 1885. je sagrađen tramvaj. Brisbane je status grada stekao tek 1902. Godine 1925. preko dvadeset vanjskih naselja je priključeno gradu, kojim od tada upravlja gradsko vijeće.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Brisbane je služio kao sjedište savezničkih snaga na Pacifiku, čiji je zapovjednik bio američki general Douglas MacArthur. 1942. je došlo do sukoba između australskih i američkih vojnika stacioniranih u gradu.

1974. je grad ponovo pogodila poplava, te je nakon toga regulirana rijeka Brisbane. 1982. su u gradu održane Igre Commonwealtha, a 1988. Svjetska izložba EXPO.

Središnja poslovna zona

Zemljopis[uredi - уреди]

Brisbane se nalazi na istoku Australije, na ušću rijeke Brisbane koja meandrira kroz grad i ulijeva se u zaljev Moreton. Reljef je brdovit (grad se nalazi na istočnim padinama Velikog razvodnog gorja). Uz rijeku je naplavna ravnica često izložena poplavama. U sjevernom dijelu grada ima još mnogo manjih rijeka i vodotokova (najznačajnija je Pine River na kojoj se nalaze umjetna jezera Samsonvale i Kurwongbah).

Klima je vlažna suptropska. Ljeta su vruća i vlažna, a zime blage i suhe. Tokom ljeta se često događaju jake oluje, a grad je često na meti tropskih ciklona (najjači je bio tropski ciklon Wanda 1974. koji je uzrokovao veliku poplavu).

Gospodarstvo[uredi - уреди]

U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajan obrazovni i istaživački centar (posebno za biomedicinu i molekularnu biologiju). U novije vrijeme je značajan turizam.

Gradska vijećnica

Znamenitosti[uredi - уреди]

Grad ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za koale Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je zvjezdarnica Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su klifovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70 m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama.

Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA). Grad je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival).

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]