Debrecen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Debrecen
Pogled na centar grada
Pogled na centar grada
Pogled na centar grada
Koordinate: 47°32′N 21°38′E / 47.533°N 21.633°E / 47.533; 21.633
Država  Mađarska
Županija Hajdú-Bihar
Vlast
 - gradonačelnik László Papp
Površina
 - Urbano područje 461.66 km²[1]
Visina 121
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 203,506[1]
 - Urbana gustoća 440.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4000–4044, 4225
Pozivni broj 052
Službene stranice
www.debrecen
Karta
Debrecen na mapi Hungary
Debrecen
Debrecen

Debrecen (srpskohrvatski: Debrecin) je grad na sjeveroistoku Mađarske od 203,506 stanovnika[1]

Debrecen je trgovačko - industrijsko - obrazovni i administrativni centar Županije Hajdú-Bihar i drugi po veličini mađarski grad.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Debrecen je jedan od najvažnijih gradova istočne Mađarske, smješten na jugozapadnom rubu Velike mađarske nizine na istočnom kraju pješčane ravnice - Hortobágy Puszte.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Grad ima dugu historiju kao trgovački centar, ali i kao arena u kojoj su se odigrali brojni značajni događaji. Debrecen je status grada dobio u 14. vijeku, a postao je poznat tokom i nakon osmanske okupacije.[2]

Za srednjeg vijeka Debrecen je bio naširoko poznat po svojim stočnim sajmovima, naročito po velikom izboru konja, pa je izrastao u jedan od najbogatijih i najutjecajnijih mađarskih gradova. Dugo je bio poznat kao Kalvinistički Rim zbog svoje važnosti za Reformaciju po Istočnoj i Centralnoj Evropi. U njemu se nalazi najstariji postojeći mađarski štamparski stroj, koji je bio u funkciji od 1561.[2]

U Debrecenu je 1849. vođa mađarske revolucionarne vlade Lajos Kossuth proglasio nezavisnost od Habsburgovaca, što nije dugo potrajalo, jer su grad ubrzo zauzele ruske intervenističke snage i ugušile bunu.[2]

Za Drugog svjetskog rata - Debrecen je bio sjedište privremene mađarske vlade.i kratkotrajna prijestolnica između 1944-45, kad su se jedinice Wehrmachta povukle na zapad pred Crvenom armijom.[2]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Gradske opkopi su zatrpani i izravnani krajem 19. vijeka, na njih danas podsjećaju jedino krivudave bočne ulice oko starog grada. Na prostoru bivšeg stočnog sajma, danas se koči trg Lajosa Kossutha, na kom se nalazi impresivna protestantska crkva (Református Nagytemplom), a u sredini skulptura Lajosa Kossutha.[2]

Sjeverno od crkve leži protestantski koledž, bastion kalvinističkih studenata od kraja 16. vijeka. Osnovan u 16. vijeku postao je poznat kao Univerzitet Lajosa Kossutha, i figurirao je kao takav veći dio 20. vijeka. Na današnjem Univerzitetu Debrecen, može se studirati medicina, poljoprivreda i pedagogija. [2]

Debrecin ima puno lijepih zdanja i palača, a osobito impesivni su Muzej Déri, Teatar Mihály Csokonai i željeznička stanica obnovljena 1962.[2]

Najveća manifestacija u gradu je festival cvijeća koji se održava svake godine u augustu.[2]

Privreda i transport[uredi | uredi kod]

Debrecen je snažan industrijski centar u kom se proizvode lijekovi, namještaj i kuglični ležaji. U Mađarskoj je poznat po svojim zanatlijama koji proizvode nadaleko znane čizme, kaputiće (szűrs) i keramiku.[2]

Debrecen je i veliko transportno čvorište u kom se ukrštaju brojni cestovni i željeznički pravci Grad ima i međunarodni aerodrom (IATA: DEB, ICAO: LHDC)[2]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Major Cities & Towns” (engleski). City population. Pristupljeno 18. 04. 2016. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 Debrecen, Hungary (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]