Hortobágy

Izvor: Wikipedia
Nacionalni park Hortobagy
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Hortobágy.jpg

 Mađarska

Hortobágy na karti Mađarska
Hortobágy
Hortobágy
Lokacija Hortobágyja u Mađarska
Registriran: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, v
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobagy je dio Velike mađarske ravnice (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobagy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet rupa", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest[uredi - уреди]

Hortobagy pusta se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski Staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj[2].

Nacionalni park Hortobagy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

Izvori[uredi - уреди]

  • Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Koordinate: 47°36′N 21°06′E / 47.6, 21.1