Mikronezija

Izvor: Wikipedia
Ovaj se članak odnosi na veću regiju. Za nezavisnu državu vidite Federalne Države Mikronezije.
Položaj Mikronezije.

Mikronezija (grč. μικρος malen, νησος otok), naziv za otočne skupine u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana (Karolini, Marijani, otoci Marshall i Gilbert) i izolirane otoke Nauru i Ocean (Banaba). Mikronezija je na zapadu omeđena Filipinima, Indonezijom na jugozapadu, Papuom Novom Gvinejom i Melanezijom na jugu, te Polinezijom na jugoistoku i istoku.

Geografija i povijest[uredi - уреди]

Mikronezija se sastoji od ukupno 1458 otoka površine 3420 km², većinom vulkanskog i koraljnog (atoli) podrijetla. Ti otočići raspršeni su preko čitavog zapadnog i sjeverozapadnog dijela Tihog oceana. Klima je tropska s čestim tajfunima. Na vulkanskim otocima nalaze se tropske šume. Uzgajaju se kokosove palme, tropsko i suptropsko voće i šećerna trska. Razvijen je ribolov. Na otocima Nauru i Banaba nalaze se ležišta fosfata, a na Karolinskim otocima boksita. Na području Mikronezije većinom žive Mikronezijci, a ima i Filipinaca, Indijaca i Kineza.

Jedino poznato carstvo koje je nastalo u Mikroneziji osnovano je na otoku Yap.

Naziv "Mikronezija" prvi je upotrijebio Jules Dumont d'Urville 1831. godine kako bi razlučio regiju od ostatka Oceanije. Prije nastanka ovoga naziva u uporabi je bio termin "Polinezija" kojim su se općenito označavali tihooceanski otoci.

Mikronezija je politički podijeljena između osam teritorija:

Velik dio područja prilično je rano došao pod europsku dominaciju. Španjolci su rano kolonizirali Guam, Sjeverne Marijane i Karolinske otoke (ono što će kasnije postati FDM i Palau). Potpuna europska ekspanzija dogodila se tek u kasnom 19. stoljeću kada su područje međusobno podijelili:

Nakon Prvog svjetskog rata Njemačkoj su oduzeti njezini tihooceanski otočni teritoriji koji su stavljeni pod mandate Lige naroda. Nauru je stavljen pod australski mandat, dok su ostali njemački teritoriji stavljeni pod mandat Japana. Nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu japanski su mandati došli pod UN-ov protektorat kojim su upravljale Sjedinjene Države (Trust Territory of the Pacific Islands). Poslije Drugoga svjetskog rata na atolima Bikini i Eniwetok vršili su se pokusi s nuklearnim oružjem. Danas čitavu Mikroneziju čine nezavisne države (s iznimkama Guama, Sjevernih Marijana i otoka Wake, koji su američki teritoriji).

Jezici[uredi - уреди]

Jezici različitih domorodačkih naroda svrstavaju se pod austronezijsku jezičnu obitelj. Gotovo svi ti jezici pripadaju oceanijskoj podskupini navedene jezične obitelji. Ipak su u zapadnoj Mikroneziji zabilježene tri iznimke koje pripadaju zapadnoj malajsko-polinezijskoj grupi:

Zapadna malajsko-polinezijska podskupina uključuje prilično malo jezika koji se danas govore na Filipinima, Maleziji i Indoneziji.

Na istočnom rubu Federalnih Država Mikronezije govori se jezicima nukuoro i kapingamarangi koji predstavljaju krajnje zapadni nastavak polinezijskog.

Više informacija[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]