Federalne Države Mikronezije

Izvor: Wikipedia
Sjedinjene Države Mikronezije
Federated States of Micronesia
Zastava Grb
GesloPeace Unity Liberty
Državna himna: "Patriots of Micronesia"
Glavni grad Palikir
6°55′0″N158°9′0″E
Najveći grad Weno
Službeni jezici engleski (nacionalni; lokalni jezici na nivou država i općina)
Demonim Mikronežani
Vlada
 -  Predsjednik Manny Mori
 -  Potpredsjednik Alik L. Alik
Nezavisnost od UN-ovog Starateljskog područja pod američkom upravom
 -  Datum  
Površina
 -  Ukupno 702 km2
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2007.  107.862 (181..)
 -  Popis iz 2000  107.000
 -  Gustoća 154/km2
BDP (PPP) procjena za 2002
 -  Ukupno 277 mil. $² (215..)
 -  Per capita 2.000 $ (180..)
HDI (2003) n/a
Greška: Pogrešan unos  n/a.
Valuta Američki dolar (USD)
Vremenska zona (UTC+10 and +11)
 -  Ljeti (DST) nema (UTC+10 and +11)
Pozivni broj 691
Web domena .fm
1. BDP uključuje stranu financijsku pomoć, u prosjeku oko 100 mil. US$ godišnje (2002 procjhena).
2. procjena 2002.

Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje. Imaju poseban odnos udružene države (associated state) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:

  • Yap
  • Chuuk
  • Pohnpei
  • Kosrae

Geografija[uredi - уреди]

Federativne države Mikronezije sastoje se od otočnih država Yap, Chuuk (Truk), Pohnpei (Ponape) i Kosrae, sve u Karolinskom otočju. Geološki dijelom su vulkanskog porijekla, a dijelom koraljni atoli, smješteni 3.200 milja (5.150 kilometara) zapadno-jugozapadno od Havaja u Tihom oceanu.

Mikronezija

Historija[uredi - уреди]

Država Mikronezija nastanjena je Mikronežanima (Mikronezijci) i Polinežanima (Polinezijci) i kolonizirana od Španjolaca još u 17. stoljeću. Njemačka ove otoke kupuje od Španjolske 1898., ali su ih 1914. okupirali Japanci. Tokom Drugog svjetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a Vijeće sigurnosti UN-a 2. travnja 1947. stavlja ih pod svoj protektorat. Putem samoopredjeljenja počinju 1979. kada proglašavaju autonomnu Saveznu Republiku Mikroneziju, koja postaje nezavisna od 3. studenog 1986.

Etničke grupe[uredi - уреди]

Postoji 13 glavnih etničkih grupa (prema Nations Of The Old World Nations Of The Old World) od kojih većina nema hrvatskih naziva:

  • 1) Trukci (Aramasen Chuuk) (33.000; Trukese, Chuukese; Chuukanci;);
  • 2) Kapinga (2.500; Kapingamarangians; u državi Pohnpei. Polinežanska grupa),
  • 3) Kosraeanci (Kusaie, Strong's Island, Ualan, Ualang) (6.100; Kosraeans. Oko 100 u Nauru),
  • 4) Mokilese (1.000. Pripadaju u Ponapeance),
  • 5) Mortlockese (6.700. U državi Yap),
  • 6) Namonuito (1.000),
  • 7) Paafang (1.300),
  • 8) Pingilapese (500. Pripadaju u Ponapeance),
  • 9) Pohnpeanci (Ponape)(25.000; Pohnpeans, Ponapeans),
  • 10) Puluwatese (1.400),
  • 11) Ulithianci (Re Ulithi) (3.000; 400 na Guamu. Ulithians. Pripadaju u Trukce),
  • 12) Woleaianci (Anangai, Mereyon, Oleai, Olnea, Thirteen Island, Uleai, Weleya)(1.600 u državi Yap; ostali na Sjevernim Marijanima i Guamu. Woleaians. Pripadaju u Trukce),
  • 13) Yapese (Uap) (13.000; Yapese),

Ostale grupe su:

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova na Saveznoj Državi Mikronezije