Sjeverni Marijanski Otoci

Izvor: Wikipedia
Commonwealth of the Northern Mariana Islands
Sankattan Siha Na Islas Mariånas
Zastava Pečat
Državna himna: "Gi Talo Gi Halom Tasi  (chamorro)
Satil Matawal Pacifiko  (karolinski)"
Glavni grad Saipan
Službeni jezici engleski, chamorro, karolinski
Vlada Predsjednička reprezentativna demokracija
 -  Državni poglavar Barack Obama [1]
 -  Guverner Benigno R. Fitial
 -  Viceguverner Eloy S. Inos
Commonwealth u zajednici sa Sjedinjenim Državama
 -  Pogodba 1975. 
 -  status Commonwealtha 1978. 
 -  kraj starateljstva 1986. 
Površina
 -  Ukupno 477 km2 (195..)
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2007.  84.546 (198..)
 -  Gustoća 168/km2 (n/a.)
Valuta Američki dolar (USD)
Vremenska zona (UTC+10)
Pozivni broj 1 670
Web domena .mp

Zajednica Sjevernih Marijanskih Otoka (engleski The Commonwealth of the Northern Mariana Islands, CNMI) je zajednica u političkoj uniji sa Sjedinjenim Američkim Državama, smještena na strateškoj lokaciji u Zapadnom Pacifiku. Sastoji se od 14 otoka na oko trećinu puta od Havaja do Filipina, na 15° 1′2″N, 145° 4′5″E. Prema procjenama iz 2005. godine ima oko 80.362 stanovnika.

Karta Sjevernomarijanskih otoka

Historija[uredi - уреди]

Otoke je godine 1521. otkrio Ferdinand Magellan na svom putovanju oko svijeta. Ime su godine 1688. dobili po Mariji Austrijskoj, udovici španskog kralja Filipa IV. Španci su otocima vladali do godine 1899, kada su ih prodali Japanu. Japanska vlast je trajala do godine 1944, kada su, za vrijeme drugog svjetskog rata, nakon krvavih borbi glavni otok Saipan osvojili američki marinci. Nakon rata su otoci bili američka mandatna teritorija, sve dok se godine 1970. stanovnici na referendumu nisu izjasnili protiv nezavisnosti. Umjesto toga je otok godine 1975. dobio lokalnu samoupravu.

Geografija[uredi - уреди]

Područje se sastoji od 16 ostrva, koji se prostiru na preko 500 km od kojih su Saipan, Tinian i Rota najveći.

Marijanski rov, najdublji deo svetskih okeana, nazvan je po Marijanskim ostrvima i nalazi se istočno i južno od njih.

Ekonomija[uredi - уреди]

Danas je glavna privredna djelatnost turizam te tekstilna industrija, iako potonja dosta trpi zbog uvoza tekstilne robe iz NR Kine.

Reference[uredi - уреди]

  1. kao predsjednik SAD https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cq.html CIA World Factbook - Northern Mariana Islands]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]