Petar I Karađorđević

Izvor: Wikipedia
Peter I. Karađorđević

Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), kralj Srbije (1903.-1918.) i Kraljevine SHS (1918.-1921.) iz dinastije Karađorđevića. Sin kneza Aleksandra (vladao Srbijom 1842.–1858.), unuk vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Godine 1914. prenio je kraljevska ovlaštenja na sina, prijestolonasljednika Aleksandra, koji vlada kao regent.

Život do stupanja na prijestolje[uredi - уреди]

Školovao se u Beogradu, Ženevi, Parizu i Metzu, gdje je 1867. završio višu vojnu školu. U redovima francuske vojske borio se u francusko-pruskom ratu 1870.–1871. Odlikovan za hrabrost ordenom legije časti. Za ustanka u Bosni i Hercegovini 1875.–1876. četovao protiv Turaka u Bosanskoj krajini, pod imenom Petar Mrkonjić (nekadašnji slavni hajdučki vođa).

Oženio se kćekom crnogorskog knjaza Nikole Petrovića i s njom živio na Cetinju 1883.–1890., a zatim u Ženevi, do izbora za kralja Srbije. Do toga je došlo nakon što su kralj Aleksandar Obrenović i njegova supruga Draga bili ubijeni u uroti grupe časnika u noći 28.-29. svibnja 1903.

Uspostava ustavne monarhije[uredi - уреди]

Vrativši se u Srbiju na poziv Narodne skupštine, Petar polaže vladarsku prisegu 15. lipnja 1903. Vraćen je na snagu liberalno-demokratski Ustav iz 1888., pisan po uzoru na belgijski, po kojem je Srbija postala ustavna monarhija (kralj Aleksandar bio ga je suspendirao 1894.).

Petar je štovatelj ustavnosti, liberalnih i demokratskih načela. Preveo je na srpski spis J. S. Milla O slobodi, i isticao parolu da se »jedino u slobodi narod uzgaja za slobodu«. Njegova vladavina obilježena je prijelazom sa apsolutizma na ustavnost i parlamentarizam, te poštovanjem slobode tiska i drugih građanskih sloboda, ali također i snažnim utjecajem vojske, osobito časničkih krugova oko organizacije Crna ruka, partitokratskom vlašću stranačkih vodstava, te rastom društvenih nejednakosti.

Ključna politička osoba toga doba je kontroverzni Nikola Pašić, predsjednik vlade (s kraćim prekidima) 1903.–1918.


Prvi svjetski rat i stvaranje Jugoslavije[uredi - уреди]

Kada ujesen 1915. austro-ugarska, njemačka i bugarska vojska osvajaju Srbiju, povlači se sa vojskom preko Albanije na Krf. Živio je u inozemstvu do srpnja 1919. Prijestolonasljednik Aleksandar preuzeo je kao regent sve ovlasti i Petar više nije imao utjecaja na politička zbivanja. Ostao je međutim visoko uvažavan. Kad je 1921. umro, njegova je smrti teško odjeknula u cijeloj državi, bez obzira na stranačka stajališta: osjeća se da počinje nova epoha (Horvat II, str. 217)

Vidi još[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

Neposredno korištena i citirana literatura:

Prethodnik:
Aleksandar Obrenović
Kralj Srbije (19031918) Nasljednik:
Stvaranje Jugoslavije
Prethodnik:
Nastanak Jugoslavije
Kralj Jugoslavije (19181921) Nasljednik:
Aleksandar I Karađorđević