Vitamin B2

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vitamin B2
IUPAC ime
Identifikacija
CAS registarski broj 83-88-5 DaY
PubChem[1][2] 493570
ChemSpider[3] 431981 DaY
UNII TLM2976OFR DaY
MeSH Riboflavin
ChEMBL[4] CHEMBL1534 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C17H20N4O6
Molarna masa 376.36 g/mol
Tačka topljenja

290 °C (razlaže se)

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Vitamin B2 ili riboflavin je vitamin B-kompleksa koji se primjenjuje u obliku soli topljivih u vodi. Često ga nazivaju i faktorom rasta odnosno disanja stanica. Uključen je u metaboličke procese cijeloga tijela te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.

Riboflavin je naračastožuti prašak gorka okusa. Slabo se topi u vodi, a otopina je žute boje. Strukturno gledajući čine ga aloksazinska jezgra i ugljikohidrat riboza. Aktivni je sastojak dva koenzima: FMN - flavin-mononukleotida (čine ga riboflavin i fosfat) i FAD – flavin–adenin-dinukleotida (čine ga riboflavin, dva fosfata i adenin).

Bogat izvor vitamina B2 su jetra, bubreg, riba, jaja, mlijeko, sir, kvasac, zeleno povrće te neoljuštene žitarice.[5][6] Do gubitka ovog vitamina može doći izlaganjem na suncu te kuhanjem. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu ženu su od 1.2 - 1.3 mg, a za zdravog muškarca su od 1.4 - 1.7 mg.

Ovaj vitamin također igra važnu ulogu u metabolizmu preko svojih koenzima FMN i FAD. Hipovitaminoza nastaje najčešće nedovoljnim unosom hrane pa može doći do problema sa vezivnim tkivom, noktima i vidom.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Manthey KC, Rodriguez-Melendez R, Hoi JT, Zempleni J (April 2006). „Riboflavin deficiency causes protein and DNA damage in HepG2 cells, triggering arrest in G1 phase of the cell cycle”. J. Nutr. Biochem. 17 (4): 250–6. DOI:10.1016/j.jnutbio.2005.05.004. PMC 1407763. PMID 16109485. 
  6. R. Lakshmi, A. V. Lakshmi and M. S. Bamji. „Mechanism of impaired skin collagen maturity in riboflavin or pyridoxine deficiency”. Journal of Biosciences (4): 289-295. DOI:10.1007/BF02702670. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]