Nikšić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Nikšić (razvrstavanje).
Nikšić
Pogled na Nikšić
Pogled na Nikšić
Pogled na Nikšić
Grb Nikšića
Grb
Koordinate: 42°46,4′N 18°56,5′E / 42.000°N 18.000°E / 42.000; 18.000
Država Crna Gora
Statistička regija Nikšić
Vlast
 - Granonačelnik Marko Kovačević (NSD)
Površina
 - Ukupna 2.065 km2
Visina 647 m. n. v.
Stanovništvo (2011)
 - Grad 56.970 stan.
 - Gustoća 37 stan./km2
Vremenska zona UTC+1 (UTC)
 - Ljeto (DST) UTC+2 (CEST) (UTC)
Poštanski broj 81400
Pozivni broj +382 40

Nikšić je grad i opština u Crnoj Gori. Grad broji oko 80.000 stanovnika. Nikšić je najviša opština u Crnoj Gori, a drugi grad po broju stanovnika, poslije Podgorice. Nikšić je privredni i industrijski centar Crne Gore.

Istorija[uredi | uredi kod]

Nikšić je stvoren u četvrtom vijeku od strane Gota. Prvo ime Nikšića je bilo „Anderva”, pa „Anagastum”, a kasnije se zvao „Onogošt”. Ime „Onogošt”, po Milanu Šuflaju je od Gota. On na 114. str. knjige "Srbi i Arbanasi", u fusnoti piše:

Materijalna uspomena na tu vladavinu (Gota) jest sredovječna tvrđava Anagostum, Onogastum, danas Onogošt, Nikšić u Crnoj Gori.

Kod arhiđakona Tome, pak, Goti su Slaveni. Ostaci starog grada, danas predstavljaju kulturni i istorijski spomenik.

Prije nego što su ga Crnogorci osvojili i pripojili, grad je pripadao Hercegovini i bio naseljen islamskim stanovništvom. Godine 1878. nastupa masovnije iseljavanje muslimana iz gradova, koji su odlukama Berlinskog kongresa pripali Knjaževini Crnoj Gori. Samo iz Nikšića, od 410 muslimanskih obitelji, prema podacima iz 1877. godine, iselila se 391.[1]

Djelovi grada[uredi | uredi kod]

Dijelovi grada:

  • Centar
  • Skver
  • Stara Varoš
  • Grudska Mahala
  • Podtrebjesa
  • Integralovo naselje
  • Dragova Luka
  • Bistričko naselje
  • Humci
  • Kvart iza bolnice
  • Aleksa Backović
  • Mušovina
  • Oštrovci
  • Mrkošnica
  • Veterinarsko
  • Rastoci
  • Naselje Buda Tomovića
  • Željezara
  • Rudo Polje

Prigradska naselja:

  • Kočani
  • Gvozdenice
  • Vitalac
  • Rubeža
  • Straševina
  • Kličevo
  • Ćemenca
  • Rastoci
  • Ozrinići

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Panoramska slika

Balosave, Bare, Bastaji, Bjeloševina, Bobotovo Groblje, Bogetići, Bogmilovići, Brezovik, Brestice, Broćanac Viluški, Broćanac Nikšićki, Bršno, Bubrežak, Busak, Carine, Cerovo, Crni Kuk, Crnodoli, Dolovi, Donja Trepča, Donje Crkvice, Donje Čarađe, Dragovoljići, Donji Nikšić, Drenoštica, Dubočke, Duga, Dučice, Glibavac, Gornja Trepča, Gornje Crkvice, Gornje Čarađe, Gornje Polje, Goslić, Gradačka Poljana, Granice, Grahovac, Grahovo, Grebice, Gvozd, Ivanje, Jabuke, Javljem, Jasenovo Polje, Jugovići, Kazanci, Kamensko, Kapino Polje, Kočani (Koćani), Kruševice, Klenak, Klenje, Kličevo, Kovači, Koprivice, Koravlica, Kunak, Kuside, Kuta, Laz, Liverovići, Lukovo, Macavare, Mačak, Međeđe, Milojevići, Miločani, Miljanići, Miolje Polje, Miruše, Mokra Njiva, Mokri Do, Morakovo, Nikšić, Nudo, Oblatno, Ozrinići, Orah, Orlina, Palestina, Pandurica, Petrovići, Pilatovci, Povija, Podbožur, Podvrš, Poljica, Ponikvica, Počekovići, Praga, Prigradina, Prisoje, Rampa, Rastovac, Riđani, Riječani, Rubeža, Rudine, Sjenokosi, Slunj, Smrduša, Somina, Spila, Srijede, Staro Selo, Straševina, Stuba, Stubica, Studenca, Šipačno, Štedim, Štitari, Tupan, Ubli, Vasiljevići, Velimlje, Vidne, Vilusi, Vir, Vitasojevići, Višnjića Do, Vitalac, Vraćenovići, Vrbica, Vučji Do, Zavrh, Zagora, Zagrad, Zaljutnica, Zaslap, Zlostup, Zverinjak i Župa Nikšićka.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Demografkske statistike
Grafik promjene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 9485 [2]
1953. 14804
1961. 26569
1971. 40107
1981. 50399
1991. 56141 55718
2003. 58212 59179
2011.
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[3]
Crnogorci
  
36890 63.37%
Srbi
  
14766 25.36%
Muslimani
  
691 1.18%
Romi
  
321 0.55%
Jugosloveni
  
215 0.36%
Bošnjaci
  
147 0.25%
Hrvati
  
123 0.21%
Egipćani
  
106 0.18%
Makedonci
  
60 0.10%
Albanci
  
28 0.04%
Mađari
  
18 0.03%
Slovenci
  
16 0.02%
Rusi
  
16 0.02%
Nemci
  
1 0.00%
Italijani
  
1 0.00%
nepoznato
  
549 0.94%


Saobraćaj[uredi | uredi kod]

Željeznička stanica u Nikšiću

Nikšić ima za crnogorske prilike izvrsnu saobraćajnu mrežu. Gradske ulice su široke i njima dnevno cirkuliše i do 30000 motornih vozila. Veliko rasterećenje gradskog saobraćaja predstavljaju novoizgrađene obilaznice. Glavni saobraćajni pravci, koji poraaze kroz grad Nikšić, su Podgorica-Nikšić-Sarajevo(BiH),Risan-Nikšić-Žabljak, Nikšić-Plužine-Šćepan Polje, Nikšić-Kolašin, Nikšić-Trebinje(BiH), Nikšić -Bileća-Mostar(BiH), Nikšić-Krstac-Gacko(BiH). Na teritoriji opštine postoji industrijska obilaznica, dvije saobraćajne petlje (Brlja i Garnizon), kao i biciklističke staze u dužini od 30 kilometara, koje povezuju izletišta i spomenike kulture, a neke su još uvijek u izgradnji.

Željeznički saobraćaj je najmoderniji u Crnoj Gori, a rekonstruisana elektrifikovana pruga koja povezuje dva najveća i najvažnija grada u Crnoj Gori, Podgoricu i Nikšić, puštena je u saobraćaj 13.jula 2012. godine. Novi elektromotorni vozovi, jedinstveni na crnogorskim prugama, promet ljudi i roba čine bržim i sigurnijim. U planovima je i izgradnja nekada bitne pruge, koja bi Crnu Goru povezala sa lukom Ploče, a išla bi od Nikšića do Čapljine(BiH). U gradu postoje dvije željezničke stanice, putnička i teretna u blizini Željezare Nikšić. Industrijski kolosjeci su zastupljeni i nalaze se u krugovima najvećih industrijskih kolektiva (Željezare, Pivare "Trebjesa", Boksita i Metalca. Nekada je postojala ideja da se svi kolosjeci spoje u jedinstveni industrijski prsten, ali ta ideja još uvijek nije zaživjela.

Vazduhoplovni saobraćaj vezuje se za izgradnju aerodroma Kapino Polje, (u istorijskim knjigama poznat i kao aerodrom Alabama, tajno šifrovan od strane izraelske vojske, a istoričari smatraju da je na njemu bila smještena vojna avijacija i zaslužan je velikim dijelom za stvaranje palestinske države). Danas je tu savremeni sportski aerodrom sa asfaltnom pistom i stajnicima i kao takav predstavlja jedan od najmodernijih malih aerodroma Jugoistočne Evrope. Nekada je tu postojala čuvena jugoslovenska škola za pilote i padobrance, jednako čuvena kao ona u Mostaru. Aerodoromom gazduje država Crna Gora i Aero klub Nikšić (prvi osnovani aero klub u Crnoj Gori). Zato i ne treba da čudi podatak da je većina pilota u bivšoj Jugoslaviji, a pogotovo u tada jakom avio preduzeću JAT, bilo baš iz Nikšića.

Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. vremenskalinija.me Arhivirano 2018-03-26 na Wayback Machine-u, "VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore",pristupljeno 8. ožujka 2018.
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  3. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Vanjske veze[uredi | uredi kod]