Karl Kautsky

Izvor: Wikipedia
Карл Кауцки

Karl Kautsky (fonetski: Karl Kaucki, 16. octobar 1854 – 17. octobar 1938) je bio češko-nemački filozof, novinar i teoretičar marksizma.

Kautsky je bio jedan od najuvaženijih teoretičara Druge internacionale nakon Engelsove smrti 1895, te je od nekih nazvan "Papa marksizma". Nakon ruske revolucije, Kautsky je kritikovao boljševički režim, ulazeći u polemiku sa Lenjinom i Lavom Trockim oko prirode Sovjetske države.

Sadržaj/Садржај

Dela[uredi - уреди]

Neka od poznatijih dela Kauckog su:

  • Diktatura proletarijata
  • Parlamentarizam i radne klase
  • Socijaldemokratski katekizam
  • Tomas Mor i njegova utopija
  • Preteče novijeg socijalizma (Vorlaeufer des neuren Sozialismus)
  • Agrarno pitanje (Die Agrarfrage)
  • Poreklo hrišćanstva: jedno istorijsko istraživanje (Der Ursprung des Christentums : eine historische Untersuchung)

Stavovi[uredi - уреди]

Kautsky se zalagao za priznanje opšteg prava glasa, i verovao je da će proletarijat osvojiti vlast mirnim putem, izborima, tako što će socijal-demokratija zadobiti parlamentarnu većinu. Uzore parlamentarizma je video u britanskom parlamentarizmu.[1] Karl Kaucki zaključuje da parlament može postati oruđe "diktature proletarijata":

Wikicitati „Već se sada očituje da stvarno parlamentarni režim može isto tako biti oruđe diktature proletarijata kao što je oruđe diktature buržoazije.[2]
()

On je smatrao da je demokratska republika jedini oblik državnoga uređenja u kom se socijalizam može realizirati:

Wikicitati „A određeni oblik državnoga uređenja, u kojemu se socijalizam može jedino realizirati, jest republika, i to u uobičajenom značenju riječi, naime demokratska republika.[3]
()

Kaucki je izučavao rano hrišćanstvo, poredeći ga sa komunizmom. Govoreći o mržnji prema bogatima Karl Kautsky kaže:

Wikicitati „Rijetko je klasna mržnja modernog proletarijata postigla takve forme kao klasna mržnja kršćanskog proletarijata[4]
()

Kaucki je bio blizak saradnik i prijatelj srpskog socijaliste Dimitrija Tucovića.[5] Povodom njegove smrti u prvom svetskom ratu je rekao:

Wikicitati „Među mnogobrojnim krvavim žrtvama koje je Internacionala podnela na bojnim poljima, Tucović je najpoznatija i najuglednija žrtva. Internacionala će s čašću čuvati uspomenu na njega.[5]
()

Izvori[uredi - уреди]

  1. Goran Marković, Socijalizam i demokracija
  2. Parlamentarizam i radne klase, u: 'Ortodoksni marksizam' i reformizam, Globus, Zagreb, 1979, str. 108
  3. Karl Kautsky, Socijaldemokratski katekizam, u: 'Ortodoksni marksizam i reformizam, nav. djelo, str. 261
  4. K. Kautsky, Der Ursprung des Christentums (Porijeklo kršćanstva), str. 345.
  5. 5.0 5.1 Spomenici na točkove

Externi linkovi[uredi - уреди]