Bukurešt

Izvor: Wikipedia
Bukurešt
Bucureşti
Zastava Bukurešta
Zastava
Grb Bukurešta
Grb
Koordinate: 44°25′N 26°06′E / 44.417, 26.1
Država  Rumunjska
Prvi spomen 1459.
Vlast
 - Gradonačelnik Sorin Oprescu
Površina
 - Ukupna 228 km2
Najveća visina 90 m
Najmanja visina 60 m
Stanovništvo (2007.)
 - Gustoća 8.510 stanovnika/km2
 - Urbano područje 1 931 838
 - Područje utjecaja 2 600 000
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 0xxxxx
Pozivni broj +41 (0)21
Službena stranica pmb.ro
Karta
Bukurešt na karti Rumunjska
Bukurešt
Bukurešt
Položaj Bukurešta u Rumunjskoj

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad u Rumunjske. Grad je 2001. godine brojio 2.082.000 stanovnika, a administrativno područje imalo je 2.354.000 stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nestašice stambenih objekata.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Rijeka Dâmboviţa dijeli Bukurešt na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini sedmi. Površina administrativnog područja je oko 300 km². Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.

Bukurešt je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukureštu jako oštra, ovaj kraj nema proljeća i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vruća i suha.

Istorija[uredi - уреди]

Tragovi naseljenosti sežu u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su građevine Rumunjski parlament (nakon Pentagona druga najveća zgrada na svijetu – 270 x 270 x 89 m), Palača Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjednička palača, Glavna sveučilišna knjižnica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uključujuči i preko 100 muzeja).

Zlatno doba Bukurešta bilo je između dva svjetska rata; grad su u drugom svjetskom ratu teško bombardirali Saveznici. Sljedeća velika nesreća koja je pogodila Bukurešt bila je 1977. kada je u stravičnom potresu poginulo preko 1500 ljudi. Sljedeći potres dogodio se 1990., ali je šteta bila mnogo manja. Velika je bila i materijalna šteta za vrijeme revolucije 1989.

Bukurešt je kako kulturno tako i ekonomsko i industrijsko središte. S oko jednom desetinom stanovništva Rumunjske Bukurešt ostvaruje 21% BDP-a i oko četvrtinu indutrijske proizvodnje, a dvije trećine cjelokupnog poreza Rumunjske plaćaju građani i tvrtke iz Bukurešta.