Pridnjestrovlje

Izvor: Wikipedia
Transnistrija
(Pridnestrovlje)
Zastava Coat of Arms of Transnistria
Zastava Grb
Geslo: Za pravo na život na ovoj zemlji
Himna: Himna Pridnjestrovlja
Položaj Pridnjestrovlja (označen žutom bojom)
Glavni grad i
Najveći grad
Tiraspol
46°50′N, 29°37′E
Službeni jezici ruski (koristi ga centralna vlast), ukrajinski i moldavski
Službeno pismo Ćirilica
Političko uređenje Polupredsjednički sistem
Igor Smirnov
Priznanje
Nezavisnost
od Moldove
nema
2.9., 1990.
2014
Površini

 • vode (%)
4,163 km² 
1,607 kv. mi
2.35%
Stanovništvo 547,500 (2004)
Valuta Pridnjestrovski rubalj (TR)
Vremenska zona
 • Summer (DST)
EET (UTC+2)
EEST (UTC+3)
Internet TLD nema; u nekim slučajevima se koriste .ru i .md
Pozivni broj 373 5xx

Transnistrija, službeno Pridnjestrovska Moldavska Respublika (PMR) (skraćeno: Pridnestrovlje) je oblast Moldove, odnosno samoproglašena ali nepriznata država koja je de facto nezavisna od Moldove od 2.9. 1990, kada je jednostrano proglasila nezavisnost te se uz pomoć 14. sovjetske) armije, uspješno oduprla pokušaju moldovskih vlasti da je stave pod kontrolu u Pridnjestrovskom ratu. Od godine 1992. je na snazi primirje, a Vijeće Evrope priznaje Pridnjestrovlje kao oblast "zamrznutog sukoba". Suverenitet Pridnjestrovlja je predmet spora. Pridnjestrovlje se smatra nezavisnom i suverenom državom.

Povijest[uredi - уреди]

U ranom srednjem vijeku Pridnjestrovlje su naseljavala slavenska plemena Uliči i Tiverci zajedno s nomadskim turkijskim plemenima Kumanima (Polovcima) i Pečenezima. Jedno je vrijeme područje bilo i u sastavu Kijevske Rusi, a od 60-ih godina XI. stoljeća, područje je u sastavu Litve. Sjeverno Pridnjestrovlje je bilo dio povijesne regije Podolje, dok je južno Pridnjestrovlje ušlo u sastav Zlatne Horde (1242.), a od kraja XV. stoljeća bit će dio Krimskog kanata. Mirovnim sporazumom od 9.1. 1792. godine ovo područje postaje dio carske Rusije. Tada je to bio slabo naseljen kraj u kojem su živjeli uglavnom Moldavci i Ukrajinci .

Krajem XVІІІ. stoljeća carska Rusija naseljava ovo područje ne bi li zaštitila jugozapadnu granicu carevine. Tadašnja ruska vlast je poticala naseljavanje Nijemaca, Armenaca, Grka i Moldavaca na prostor Pridnjestrovlja.

Tijekom XІX. stoljeća cijelo je Pridnjestrovlje (s velikim gradovima Balta i Tiraspol) i nadalje u sastavu Rusije. S vremena na vrijeme na ovo je područje pretendirala i Rumunjska, ali ono joj nije nikad pripalo, čak ni poslije Prvog svjetskog rata. Jedina je iznimka grad Benderi koji je u razdoblju od 1918. do 1940. bio u sastavu provincije Moldavije koja je bila jedna od tadašnjih rumunjskih provincija.

Što se tiče ostalog dijela Pridnjestrovlja, od 1917. se područje nalazilo u sastavu Ukrajine, a 1922., zajedno s cijelom Ukrajinom ušlo u sastav SSSR-a.

Razdoblje 1920. – 1940.[uredi - уреди]

Godine 1924. stvorena je Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika koja je bila u sastavu Ukrajinske SSR. Prema Staljinovoj zamisli, ona je trebala biti središnji teritorij za buduću Moldavsku SSR kojoj su se trebala priključiti i ostala moldavska područja smještena na desnoj strani Dnjestra, budući da SSSR nikad nije priznao njihovo odcjepljenje. Službenim jezicima proglašeni su ruski, ukrajinski i moldavski. Glavnim gradom MASSR-a postala je Balta (ukrajinski grad kojeg je sovjetska vlast predala Moldovskoj Autonomnoj SSR zajedno sa susjednim područjem ne bi li na taj način bio povećan teritorij, ali od 1929. prijestolnica je prenesena u „ideološko podobniji“ grad Tiraspol koji je obnašao tu funkciju do 1940.

Dogovorom između Molotova i Ribbentropa, Bessarabija je pripala u sferu djelovanja SSSR-a. Glavni razlog zašto Staljin nije odmah okupirao Bessarabiju bili su dogovori između Francuske i Rumunjske (Francuska je Rumunjskoj jamčila da će stupiti u rat na njenoj strani ukoliko Rumunjske uđe u bilo kakav vojni konflikt), istu garanciju je Engleska obećala Poljskoj, i zaista je objavila rat Njemačkoj nakon što je Poljska napadnuta. Nakon što je Njemačka porazila Poljsku, a sovjetska vojska zauzela Zapadnu Ukrajinu i Bjelorusiju (koje su dotada bile u sastavu Poljske) u rujnu 1939., i Francuska kapitulirala u svibnju/lipnju 1940., 26. lipnja 1940. SSSR je dao Rumunjskoj ultimatum kojim je tražio da Rumunjska preda SSSR-u Bessarabiju, Sjevernu Bukovinu i oblast Herca.

Izgubivši potporu Francuske і sukobivši se s Mađarima na zapadu koji su također pretendirali na zapadna rumunjska područja (Erdelj), Rumunjska je bila prisiljena prihvatiti Staljinov ultimatum. Sva ta anektirana područja (osim južne Bessarabije koja je priključena Odeškoj oblasti Ukrajinske SSR) ujedinjena su s Moldavskom Autonomnom SSR u jedinstvenu Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku sa središtem u Kišinjevu. Balta i okolna područja su vraćena Ukrajini. Sjevernoj Bukovini je priključena oblast Herca i tako je formirana Černivečka oblast koja je također priključena Ukrajinskoj SSR.

Drugi svjetski rat[uredi - уреди]

Takva geopolitička situacija se nije dugo zadržala. Njemačka je već 1941. sa svojim saveznicima napala Sovjetski Savez і Rumunjskoj se ukazala prilika vratiti nazad sva područja koja je bila prisiljena dati SSSR-u. Tako su u sastav Velike Rumunjske (Românіa Mare) ušla ne samo područja koja je Rumunjska izgubila 1940., nego i sav prostor između Južnog Buga і Dnjestra (uključujući ukrajinske gradove Balta, Vinnica i Odesa). Taj prostor je nazvan Transnitrijom odnosno Zadnjestrovlje.

Godine 1944., nakon što se Crvena armija probila na Balkan, granice su se vratile na stanje iz 1940. dakle na stanje s početka Drugog svjetskog rata (neki čak navode kako je Staljin imao namjeru priključiti cijelu Rumunjsku SSSR-u, do čega nikada nije došlo).

Kada su se za vrijeme Gorbačova i Perestrojke pojavili nešto liberalniji uvjeti u SSSR-u, Pridnjestrovlje se u rujnu/septembru 1990. proglasilo samostalnom sovjetskom republikom, a ne više dijelom Moldavske SSR. Ubrzo je došlo do raspada Sovjetskog Saveza.

Deklaracija o nezavisnosti Moldove[uredi - уреди]

Parlament Moldove je 27.4. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Pridnjestrovlje za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940 godine kao i Pridnjestrovlje osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldovske SSR (2.8. 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldovske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldovi njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldovsku deklaraciju o nezavisnosti.

Nezavisnost[uredi - уреди]

Neovisnost Pridnjestrovlja do danas nije priznala ni jedna država ni međunarodna organizacija.

U razdoblju 1991.1992. izbio je i kratak vojni sukob između Moldavije i pridnjestrovskih oružanih snaga koje su bile podupirane starom sovjetskom 14. divizijom, smještenom na području Pridnjestrovlja. Rat se završio na mrtvoj točki, jer moldavske snage nisu bile toliko jake da savladaju pobunjeničke naoružane skupine.

Pridnjestrovlje zauzima gotovo 17% teritorija Moldavije na kojemu živi približno 600 000 ljudi, a tijekom posljednjih godina većina njih je dobila Moldavski pasoš iako vlada u Kišinjevu nema apsolutno nikakav utjecaj na ovom području.

U glavnom gradu Pridnjestrovlja – Tiraspolu, egzistira tamošnja vlada koja je na svom području uspostavila u državu s svim potrebnim elementima to jest postoji ova kvazi država ima vlastitu policiju, sudstvo, pasoše, novčanu jedinicu i vojsku koja osigurava nepovredivost pridnjestrovskog teritorija. Nesposobnost i nemoć moldavske (kišinjevske) Vlade jasno je vidljiva na primjeru iz 2004. godine, kada su unatoč protestima iz Kišinjeva u Pridnjestrovlju zatvorene sve škole u kojima se govorio moldavski jezik pisan latinicom. Naime, smatra se da su moldavski i rumanjski dva ista jezika, no kada je pisan latinicom smatra se rumunjskim, a ako se radi o ćirilici onda se naziva moldavskim jezikom. Zatvorene „rumunjske” škole su ponovno otvorene, ali imaju status privatnih škola, prema tome ne dobivaju nikakva sredstva od pridnjestrovske Vlade.

Međunarodne pozicije[uredi - уреди]

Prema mišljenju Moldavije, egzistiranje PMR-a ovisi u velikoj mjeri o prisutnosti ruske vojske. Na sastanku OESS-a u Istanbulu 1999. Rusija se obvezala povući svoje snage s tog područja, ali na kraju niti zapadne sile niti Rusija nisu ispunile točke ovog dogovora tako da je ruska vojska ostala.

Problem prisutnosti ruske vojske u Pridnjestrovlju je glavni kamen spoticanja Rusije i OESS-a. Pridnjestrovska Moldovska Republika ne drži samo vlast na lijevoj obali Dnjestra, već u njen sastav spada i grad Benderi (moldovski: Tіghіna) na desnoj obali rijeke.

Sama proglašena republika je smještena uz tok rijeke Dnjestar. Duga je oko 200, a široka od 12 do 15 km.

Na sastanku 17.5. 2010 ruski i ukrajinski predsjednik su potpisali deklaraciju kojim nazivaju Moldovu i Pridnjestrovlje dvjema različitim političkim entitetima [2]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]

Pridnjestrovska strana u sporu[uredi - уреди]

Moldavska strana u sporu[uredi - уреди]