Moldavija

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Moldova)
Republica Moldova
Republika Moldavija
Zastava Moldavije Grb Moldavije
Detaljno Detaljno
Državni moto: ne postoji
LocationMoldova.png
Službeni jezik moldavski (rumunski)
(+ ruski u Transnistriji i Gagauziji, ukrajinski u Transnistriji, gagauški u Gagauziji)
Glavni grad Kišinjev (Chişinău)
vršitelj dužnosti predsednika Nicolae Timofti
Predsednik Vlade Iurie Leancă
Površina
 – ukupno
 – % vode
135. u svetu
 33 843 km²
 1.4%
Stanovništvo
 – ukupno (2002)
 – Gustina
116. u svetu
 4.431.570
 131/km²
Nezavisnost
 – datum
od SSSR-a
 27. avgusta, 1991.
Moneta Moldavski leu (lei)*
Vremenska zona
 - in leti
EET (UTC+2)
EEST (UTC+3)
Nacionalna himna Limba noastra (Limba noastră)
Internet domen .md
Pozivni telefonski broj +373

Republika Moldavija je kontinentalna država u istočnoj Evropi. Graniči se sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Njena granica sa Rumunijom je reka Prut i donji tok reke Dunav. Moldavija je u periodu od 1945. do 1991. bila u sastavu Sovjetskog Saveza. Nezavisnost je proglasila 27. avgusta 1991. Trenutačno Moldavija je najsiromašnija evropska država, a njen poslednji izabrani predsednik Vladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u dugotrajnoj političkoj krizi.

Historija[uredi - уреди]

Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. vek dio današnje države je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. veka Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Godine 1359. utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog ili Moldavskog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldavija je često od 1711. do 1812. bila poprište sukoba između Osmanlija i Ruskog Carstva.

Godine 1917. do 1918. dio Moldove zauzimaju sovjetska vojska, a u februaru-veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se nastaje Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U Drugom svjetskom ratu Moldavija je bila pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, a 1944. se vraća pod kontrolu Sovjetskog Saveza.

Dana 27.8. 1991. Moldavija je proglasila svoju nezavisnost.

Geografija[uredi - уреди]

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti[uredi - уреди]

Parlament Moldavije je 27.8. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940. godine kao i Transnistrije osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8. 1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

Administrativna podjela[uredi - уреди]

Moldavija - podjela

Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Balti, Chisinau, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Gagauzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Sastav stanovništva 1989.

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

# Narodnost Moldova  % Mold Transnistria  % Tran Total  %
1. Moldavci 2,564,849 75.8% 177,156 31.9% 2,742,005 69.6%
2. Ukrajinci 282,406 8.3% 159,940 28.8% 442,346 11.2%
3. Rusi 201,218 5.9% 168,270 30.3% 369,488 9.4%
4. Gagauzi 147,500 4.4% 11,107 2.0% 158,607 4.0%
5. Rumunji* 73,276 2.2% / NA 73,276 1.9%
6. Bugari 65,662 1.9% 11,107 2.0% 76,769 1.9%
7. Ostali 48,421 1.4% 27,767 5.0% 76,188 1.9%
8. UKUPNO 3,383,332 100% 555,347 100% 3,938,679 100%

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija Sljedbenici  % od ukupnog
Pravoslavci 3,158,015 95.5%

Nove protestantske vjere

Baptisti
Adventisti sedmog dana


32,754
13,503

1.83%
0.99%
0.41%

Tradicionalne protestantske

Evangelici
Reformisti


1,429
1,190

0.19%
0.04%
0.04%

Rimokatolici 4,645 0.14%
Muslimani 1,667 0.05%
Ostale vjere 25,527 0.77%
Agnostici 33,207 1%
Ateisti 12,724 0.38%

Vidi[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]