Dublin

Izvor: Wikipedia
Dublin
Baile Átha Cliath
Dublin i njegovi mostovi na rijeci Liffey
Dublin i njegovi mostovi na rijeci Liffey
Zastava Dublina
Zastava
Grb Dublina
Grb
Geslo: "Obedientia Civium Urbis Felicitas"
"Građanska poslušnost je gradska sreća"
Koordinate: 53°20′N 06°15′W / 53.333, -6.25
Država  Irska
Pokrajina Flag of Leinster.svg Leinster
Osnivanje 841.
Osnivač Vikinzi
Vlast
 - Gradonačelnik Naoise Ó Muirí
Površina
 - Grad 114,99 km2
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 505.739
 - Gustoća 4.398 stanovnika/km2
 - Urbano područje 1.045.769
 - Područje utjecaja 1.661.185
Vremenska zona Zapadnoeuropsko vrijeme (UTC+0)
 - Ljeto (DST) Zapadnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+1)
Poštanski broj D1-24, D6W
Pozivni broj +353 1
Svetac zaštitnik Lorcán Ua Tuathail
(Sveti Laurence O'Toole)
Službena stranica dublincity.ie
Karta
Dublin na karti Ireland
Dublin
Dublin

Dublin ili Dablin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i ujedno najveći grad Irske. Nalazi se na istočnoj obali Irskog otoka uz široku dolinu rijeke Liffey, tri kilometra od točke u kojoj se ona ulijeva u Irsko more. Dublin je najvažniji irski grad još od vremena srednjeg vijeka. Danas je Dublin ekonomsko, administrativno i kulturno središte cijelog Irskog otoka te ima jednu od najvećih stopa rasta među glavnim gradovima Europe. Broj stanovnika je 505.739 (područje utjecaja 1,6 milijuna).

Historija[uredi - уреди]

Prema grčkom astronomu i kartografu Ptolomeju, najranije naseljavanje područja današnjeg Dublina odvijalo se oko 140. godine i odnosilo se na naselje Eblana Civitas. Naselje Dubh Linn datira još dalje u prošlost, vjerojatno oko 100. pr. Kr., dok je nešto kasnije tamo izgrađen samostan. Sam grad su 841. godine osnovali Vikinzi, te tim područjem vladali skoro dvjesto godina, sve dok ih irski kralj Brian Boru nije porazio 1014. godine.

No, irska vladavina bila je kratkoga vijeka. Već 150 godina nakon osvajanja Dublina kralj Henrik II. godine 1171. proglašava svoju vlast nad gradom te postavlja temelje za gotovo 750 godina engleske vladavine, pod čijom se upravom Dublin razvio u administrativni centar cijele Irske. Od 14. do 16. vijeka Dublin i njegova okolica tvore najveće područje pod engleskom kontrolom. Parlament je prvotno bio smješten u Droghedi nekoliko vjekova, ali je trajno prebačen u Dublin kada je Henrik VII. osvojio Kildare 1504. godine.

Od 17. vijeka grad se proširio izvanrednom brzinom. Gregorijanski Dublin je neko vrijeme bio drugi najmnogoljudniji grad Ujedinjenog Kraljevstva, odmah poslije Londona, te peti grad u Evropi. Većina arhitekture datira iz gregorijanskog perioda te se to vrijeme smatra zlatnim godinama grada. U to doba je osnovana pivovara Guinness, jedno od prepoznatljivih simbola Dublina i cijele Irske, a Händelov oratorij "Mesija" je ovdje doživio praizvedbu, zajedničkim nastupom zborova Kristove crkve i Katedrale sv. Patrika.

Nakon 1800. godine, premještanjem vlade u Westminster, Dublin je ušao u razdoblje stagnacije u razvoju, no ostao je administrativno središte te je također bio važan faktor u razvoju Irske tokom industrijske revolucije.

Uskršnji ustanak 1916. godine, koji se dogodio na nekoliko mjesta u Dublinu, donio je mnogo štete gradskoj infrastrukturi i doveo do uništavanja gradskog centra. Irski rat za neovisnost i Irski građanski rat također su uništili grad, ostavivši neke od najznačajnijih dublinskih objekata u ruševinama. Vlada Irske slobodne države obnovila je grad te utemeljila parlament (Dáil). Dublin je do danas ostao središtem Republike Irske.

Od početka Anglo-Saksonske i Normanske vladavine u 12. vijeku, Dublin je bio glavni grad raznim geopolitičkim entitetima na irskom otoku:

Prema istraživanju BBC-a iz 2003. na uzorku od 11.200 stanovnika u 112 urbanih i ruralnih područja, Dublin je bio najbolji europski glavni grad za život.[1]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Dublin kao formalni grad zauzima područje Dublinskog koncila, a zajedno s područjima Dun Laoghaire-Rathdownom, Fingalom te Južnim Dublinom čini Dublinski okrug. Područje Dublinskog okruga još je poznato kao Urbani Dublin ili Dublinsko metropolitansko područje.

Prema popisu stanovništva iz 2006. godine, područje Dublinskog koncila brojalo je 505.739 ljudi. Na istom popisu cijeli Dublinski okrug imao je 1.185.159, a područje utjecaja Dublina 1.661.185 stanovnika. Gradsko stanovništvo se povećava velikom brzinom te je procijenjeno da ce doseći 2,1 milijun stanovnika 2021. godine. Danas oko 40% populacije Republike Irske živi do 100 km od centra Dublina.[2]

Demografija[uredi - уреди]

Dublin ima dugačku historiju iseljavanja koja je trajala sve do ranih 1990-ih, od kada grad prerasta u imigracijsko područje, što je uzrokovano dobrom reputacijom stečenom naglim gradskim razvitkom. Strani državljani u gradu su obično mladi i slobodni, a najveći broj ih dolazi iz Europske unije, posebice Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i Litve. Također ima poveći broj useljenika izvan Europe, posebice iz Kine, Nigerije, Brazila, Australije i Novog Zelanda. Ukupno oko 10% stanovništva Republike Irske čine imigranti.

Prema Centralnom uredu za statistiku (Central Statistics Office Ireland), etnički sastav Dublina u popisu stanovništva 2006. bio je:[3]

Etnička grupa Postotak
Bijelci (Irci) 83,1%
Bijelci (Drugi) 8,06%
Azijati 2,63% (0,9% Kinezi)
Crnci 1,81%
Miješane rase i drugi 1,86%

Geografija[uredi - уреди]

Klima[uredi - уреди]

Dublin ima umjerenu klimu i relativno male količine padalina, dok snijeg pada oko deset dana godišnje.

Arhitektura i znamenitosti[uredi - уреди]

U Dublinu nema nebodera te gotovo nema stambene ili poslovne zgrade čija visina nadmašuje tri kata, zbog toga što je najduži period gradske i stambene izgradnje bilo u kasnom 18. vijeku tokom gregorijanskog razdoblja, kada su u modi bile niske zgrade i široke ulice. Jedna od rijetkih iznimaka je velika pivovara u Guinnessovu vlasništvu. Samo je nekoliko sačuvanih građevina iz ranijeg razdoblja. Među njima su dvorac Dublin, čija je izgradnja počela 1200. godine, Kristova crkva (Christ Church), katedrala sv. Patrika i bolnica Kilmainham. Jedna od novijih znamenitosti je Dublinska igla.

Kultura[uredi - уреди]

Godine 1991. Dublin je izabran za kulturnu metropolu Europe.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Galerija[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Dublin
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Dublin