Rotterdam

Izvor: Wikipedia
Rotterdam

Rotterdam1.JPG
Pogled na Rotterdam

Grb Rotterdama Zastava Rotterdama
Grb Rotterdama
Zastava Rotterdama
Opće informacije
Površina 319 km²
Stanovništvo 584.046 stanovnika (procjena za 2007.)
Vremenska zona UTC +1
Internet stranica www.rotterdam.nl
Politika
Gradonačelnik Ivo Opstelten


Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Rotterdam službeno postoji od 1328. godine kada ga je Grof Willem III proglasio gradom koji se širio okolo brane (dam) na rijeci Rotte (tako je i dobio ime, Rotte-dam). On je, po populaciji, drugi najveći grad Nizozemske odmah nakon glavnoga grada, Amsterdama, i najveći grad pokrajine Zuid-Holland (Južna Nizozemska). Grad bez okolice broji oko 600.000 ljudi (podaci iz 2000. godine) sa trendom opadanja populacije. Gravitacijska zona Rotterdama pokriva površinu na kojoj živi 350 milijuna Ijudi. On je centar trgovine, brodarstva, industrije i distribucije.

Luka Rotterdam[uredi - уреди]

U Rotterdamu se ukrcavaju velike količine tereta kojima su destinacije luke širom svijeta. Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Najveća svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je kasnije taj naslov preuzeo Singapur i zatim Šangaj po podacima iz 2004. godine. Nalazi se na obali rijeke Nieuwe Mass, jednom od tokova delte Rajne i Meuse zahvaljujući kojima je luka Rotterdam uzvodno odlično povezana sa pograničnom zonom Basela, Švicarske i Francuske. Drugim riječima, luka je smještena na ušću rijeke Rajne duž 40 km od centra Rotterdama do Sjevernog mora. Luka direktno zapošljava skoro 70.000 ljudi. Izraženo brojevima, u luku godišnje "navrati" 30.000 brodova i 120.000 barži. Više od 500 redovnih linijskih brodova isplovljava iz Rotterdama prema 1000 luka širom svijeta. Da bi luka s tolikom količinom prometa normalno funkcionirala, potrebna je primjena najmodernije tehnologije, ali i izuzetna organizacija rada. Pretpostavke za to stvara lučka uprava (Rotterdam Municipal Port Management) koja u ime grada izdaje na korištenje (putem koncesija) zemljišta i infrastrukturu poduzećima koja nadalje obavljaju sve lučke i industrijske djelatnosti. Koordinacijski centar se brine o svakom uplovljavanju/isplovljavanju broda u/iz luke koje se u prosjeku događa svakih 5 minuta. Luka Rotterdam otvorena je za prihvat i prekrcaj brodova 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Sve to čini ju lukom velike važnosti za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a prvenstveno za Nizozemsku.

Glave aktivnosti luke čine petrokemijska industrija i preuzimanje/transport robe. Važno je tranzitno središte tereta i robe između europskog kontinenta i prekomorskih luka. Iz Rotterdama se prijevoz robe vrši putem broda, riječkih tegljača, željeznicom ili cestom. Rotterdam se putem Betuwe, brze željeznice za prijevoz robe, spaja sa Njemačkom.

Prokopom umjetnog kanala i otvorenja riječkog prometa Nieuwe Waterweg (Novi Riječni Put) 1872. godine, luka Rotterdam je omogućila povezivanje morskih ruta sa deltom Meuse-Rhine. Kanal je dug app 6.5 km od brana na delti do Maeslantkeringa (“Maeslant barijera“). Veliki broj mapa prikazuje Scheur kao dio Novoga Riječnoga Puta što bi iznosilo dužinu od app 19.5 km.

Početkom 20. st., gravitacijski centar luke se pomjerio zapadnije prema Sjevernom Moru (North Sea). Pokrivajući 105 km2, luka Rotterdam se danas proteže više od 40 km. U centru se nalazi povijesna lučka jezgra koja uključuje Delfshaven; Maashaven/Rijnkaven/Feijenoord kompleks; luke okolo Nieuw-Mathenesse-a; Wallhaven; Vondelingenplaat; Eemhaven; Botlek; Europoort-a koje se smjestilo uzduž Calandkanaal-a, Novoga Riječnoga Puta i Scheur-a (nastavci rijeke Nieuwe Maas) te iskrčeno područje Maasvlakt-e koji izlazi prema Sjevernom Moru. Izgradnja nastavka projekta Maasvlakta je dobilo zeleno svjetlo od strane politike 2004. godine ali je ideja stopirana od strane Raad van State-a (Grofovsko Državno vijeće koje savjetuje sabor i parlament pri donošenju i upravljanja zakona) 2005. godine iz razloga što pitanje okoliša nije dovoljno dobro uzeto u obzir. Pa ipak, 10. oktobra 2006. je pribavljeno odobrenje da se započne izgradnja 2008. sa ciljem isplovljavanja prvoga broda 2013. godine.

Zemljopis[uredi - уреди]

Erasmus-ov most

Rotterdam je podiljenjen na sjeverni i južni dio rijeke Nieuwe Maas koji se spaja sa (od zapada prema istoku): tunelima Benelux-a i Maast-a; Erasmus-ovim mostom; podzemnim hodnikom; podzemnom željeznicom Willem te mostovima Wilemsbrug, Koningennebrug, Van Brienenoordbrug. Podignuti most "De Hef" (sačuvani povijesni spomenik kulture) se nalazi između Noodrereiland-a (Sjevernog Otoka) i juga Rotterdama.

Centar grada se nalazi na sjevernoj obali rijeke Nieuwe Maas dok se u novije vrijeme gradska jezgra širi prema centralnim dijelovima južnoga Rotterdama poznatim pod nazivom De Kop van Zuid (Glava Juga, tj. sjeverni dio južnoga Rotterdam-a). Iz unutrašnje jezgre, Rotterdam se pruža prema Sjevernom Moru putem dominantne lučke zone.

Izgrađen ponajviše iza brana, veliki dijelovi Rotterdama su ispod razine mora. Primjerice, sjevernoistočni dio Rotterdama premašuje 6 metara ispod razine mora dok se najniža točka Nizozemske (6.76 metara) nalazi odmah istočno od Rotterdama, u pokrajini Nieuwerkerk aan den Ijssel.

Rijeka Rotte se više ne spaja direktno sa rijekom Nieuwe Maas. U ranim 80-im, njezina korita vode su ispumpana putem cijevi jer je bila na putu druge po redu Rotterdamske podzemne željeznice.

Muzeji[uredi - уреди]

Rotterdam ima puno muzeja. Nabrojati ćemo samo neke od njih: Boijmans-van Beuningen, NAI (nizozemski arhitekturski institut), the Historisch Museu, Volkenkundig Museum (strani ljudi i kulture), KunstHal (dizajner: Rem Koolhaas), centar suvremene umjetnosti Witte de With te Brandweermuseum (muzej vatrogasaca).

Kultura[uredi - уреди]

Upravo su višestoljetna pomorska orijentacija i višestruka prometna povezanost s cijelim svijetom utjecale na oblikovanje kozmopolitskoga nizozemskog društva koje se ističe po izrazitoj etničkoj, rasnoj i vjerskoj toleranciji. S tim je u vezi i činjenica kako je Nizozemska prva zemlja u Europi koja je legalizirala istospolne brakove (2000.) i eutanaziju (2001.), a prostitucija i posjedovanje manjih količina lakih droga već se dugo toleriraju. Grad je jednoga od najvećih europskih mislioca - humanista Erazma Rotterdamskog.

Pored Porta, Rotterdam je 2001. godine bio Europski glavni grad kulture. Ima svoj vlastiti orkestar, Filharmonijski Orkestar Rotterdama sa svjetski poznatim dirigentom (Valery Gergiev), veliku kogresnu i koncertnu zgradu De Doelen te popriličan broj kazališta (sa novim Luxor kazalištem) i kina dvorana. Ahoy kompleks u južnom dijelu grada se koristi za pop koncerte, sportska događanja poput teniskih turnira i drugo. Na sjeverozapadu grada se nalazi zoo Diergaarde Blijdorp koji uključuje morski akvarij Oceanium.

Renesansa novijega doba uključuje održavanje "Ljetnog Karnivala", Dance Parade-a, Rotterdam 666-a, pop festival "Metropolis" te Svjetski Dan Luka. U Januaru se održava Međunarodni Filmski Festival, u Junu Internacionalni Festival Pjesnika, Jazz Festival Sjevernog Mora u Juliju. Valery Gergiev Festival, Septembar u Rotterdam-u, Svijet Witte de With-a se održavaju u Septembru. Slika grada je da je to grad radnika koji se ne bave nevažnim stvarima. Poznati je izraz medju Nizozemcima: "Amsterdam za zabavu, Den Haag za živjeti, Rotterdam za raditi". Još jedna, popularna od strane građana Rotterdama, kaže: "Novac se zarađuje u Rotterdamu, dijele ga u Haagu a u Amsterdamu prosipa".

Početkom osamdesetih je imao bogatu hip hop scenu, sredinom devedesetih je poznato po hard core-u, brzoj elektronskoj muzici – Gabber.

Partnerstva[uredi - уреди]

  • 13 pobratimljenih gradova
  • 12 gradova partnera
  • 4 pobratimljene luke

Pobratimljeni gradovi

Gradovi partneri

Pobratimljene luke

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Ciudad.svg Nedovršeni članak Rotterdam koji govori o gradu je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.