Köln

Izvor: Wikipedia
Köln
Grb Kölna Položaj Kölna
Grb grada Kölna Položaj Kölna na karti
Zastava grada Kölna
Površina: 405,15 km²
Broj Stanovnika: 1.000.660 (30.6.2010.)
Nadmorska visina: 37,5–118,04 m/nv
Poštanski brojevi: 50441–51149 (staro: 5000)
Geografski položaj: 50° 56' 33.2607 N 06° 57' 32.3136 E

Köln (njemački: O ovom zvuku Köln /kœln/; Kölsch: Kölle, francuski: Cologne) je četvrti po veličini grad u Njemačkoj, iza Berlina, Hamburga i Münchena, te najveći grad u njemačkoj federalnoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija kao i Metropolitanskoj oblasti Rajna Ruhr, jednoj od vodećih evropskih metropolitanskih oblasti s više od 12 miliona stanovnika. Predstavlja jedan od najstarijih gradova u Njemačkoj, koga su osnovali Rimljani 50. godine n.e.

Köln se nalazi na rijeci Rajni, a u njemu je svjetski poznata Kelnska katedrala (Kölner Dom), sjedište rimokatoličke nadbiskupije, isto onako važna za grad kao i posebno pripremano Kölsch pivo. Kelnski univerzitet je jedan od najstarijih evropskih univerziteta i poznat širom svijeta po svojim ekonomskim studijama.

Köln je ekonomsko i kulturno središte Rajnske oblasti te ima bogatu, šaroliku i napredu umjetničku scenu. U Kölnu se nalazi preko 30 muzeja i na stotine galerija. Eksponati su u rasponu od arheoloških nalaza iz starorimskog doba do modernih slika i skulptura. Gradsko sajmište je domaćin mnogih trgovačkih sajmova kao i umjetničkog sajma, Međunarodnog sajma namještaja (IMM) i Photokine. Köln je isto tako poznat po gradskom karnevalu i Gay pride događanjima.

Godine 2005. Köln je bio domaćin 20. katoličkog Svjetskog dana mladih gdje je prisustvovao Papa Benedikt XVI zajedno s preko milion sudionika.

Historija[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Kölna

Keln je dobio status grada 50. godine nove ere kao glavni grad rimske provincije Donja Germanija. Početak gradnje Kelnske katedrale je bio 1248. a dovršena je prema originalnom planu 1880. godine.

Nakon gotovo kompletnog razaranja u Drugom svetskom ratu, Keln je najvećim delom očuvao mrežu i nazive ulica, ali je arhitektonski gotovo u potpunosti izgrađen u stilu dominantnom 50-ih i 60-ih godina dvadesetog veka. Sve do 80-ih godina sliku grada određivale su pre svega zgrade s fasadama od golog betona.

Grad je bio jedan od domaćina svetskog prvenstva u fudbalu 2006. godine.

Geografija[uredi - уреди]

Köln se nalazi na zapadu Njemačke na rijeci Rajni. Najveći je grad konurbacije Ruhr (niza velikih gradova povezanih u jednu cjelinu). Veći gradovi u blizini su: Bonn, Bornheim, Leverkusen, Solingen i Düsseldorf. Ruhrski prostor ima značajna nalazišta ruda na kojima se temelji razvoj industrije. Köln je jedna od najvažnijih riječnih luka na Rajni. Česte su poplave. Reljef oko grada je brdovit. Klima je umjereno-kontinentalna.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Povijesna jezgra Kölna je bila razorena u 2. svj. ratu, ali je kasnije obnovljena. Najprepoznatljiviji simbol Kölna je katedrala u gotičkom stilu. To je jedna od najpoznatijih njemačkih katedrala koja je upisana na listu svjetske baštine UNESCO-a. Grad ima još mnogo crkava i građevina u gotičkom i romaničkom stilu. Poznat je most preko Rajne Hohenzollernbrücke. Postoji telekomunikacijski toranj Colonius s promatračnicom. Grad je poznat kao mjesto nastanka kolonjske vode i postoji muzej posvećen njoj.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]


Panorama Kölna


Wiki Nedovršeni članak Köln je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Zastava pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija
Politička podjela njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija (SRV)
Zastava Njemačke

Gradovi

Aachen | Bergisch Gladbach | Bielefeld | Bochum | Bonn | Bottrop | Dortmund | Duisburg | Düsseldorf | Essen | Gelsenkirchen | Hagen | Hamm | Herne | Köln | Iserlohn | Krefeld | Leverkusen | Mönchengladbach | Mülheim | Münster | Oberhausen | Remscheid | Solingen | Wuppertal

Distrikti

Aachen | Borken | Kleve | Coesfeld | Düren | Ennepe-Ruhr | Euskirchen | Gütersloh | Heinsberg | Herford | Hochsauerland | Höxter | Lippe | Märkischer Kreis | Mettmann | Minden-Lübbecke | Oberbergischer Kreis | Olpe | Paderborn | Recklinghausen | Rheinisch-Bergischer Kreis | Rhein-Erft-Kreis | Rhein-Kreis Neuss Rhein-Sieg-Kreis | Siegen-Wittgenstein | Soest | Steinfurt | Unna | Viersen | Warendorf | Wesel



V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

= Službene informacije[uredi - уреди]

=