Genova

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Genova. Za druga značenja, pogledajte Genova (razvrstavanje).
Genova
Coats of arms of None.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Ligurija
Pokrajina: Genova (GE)
Koordinate: 44°25′N, 8°56′E
Visina: 20 m
Površina: 243 km²
Stanovništvo: 611.476 (30. travnja 2005.)
Gustoća stanovništva: 2571 stan./km²
Poštanski broj: 16100
Pozivni broj: 010
ISTAT-broj: 010025
Svetac zaštitnik: Ivan Krstitelj
Službena stranica: Genova


Genova (đenovski dijalekt: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavno mjesto Pokrajine Genova i regije Ligurija. Grad je druga po veličini luka u Sredozemlju, poslije Marseillea. Grad ima oko 620,000 stanovnika, a njegovo šire područje oko 890,000 stanovnika.

Povijest[uredi - уреди]

Antičko doba[uredi - уреди]

Smatra se da gradsko groblje potječe iz 6. i 5. stoljeća pne., a dokazi potvrđuju da su u mjestu živjeli i stari Grci. Smatra se da je luka puno starija i da su je vjerojatno prije koristili Etruščani. Grad su 209. pne. razrušili Kartažani, pa su ga obnovili Rimljani, pod kojima je grad izvozio kože, drva i med. Grad je ostao vjeran Rimu, iako su drugi Ligurani i Kelti u sjevernoj Italiji bili saveznici Kartažana u Drugom punskom ratu. Uloga grada kao važne rimske luke je bila potisnuta usponom Vade Sabatije, blizu današnje Savone.

Nakon pada Rimskog Carstva, Genovu su prvo okupirali Istočni Goti, pa Lombardi. Tijekom idućih stoljeća, grad je bio malo ribarsko mjesto, koje se kasnije sa svojom trgovačkom flotom razvio u vodeću trgovačku silu na Sredozemlju. Grad su 934. godine opljačkali i zapalili arapski gusari, koji nisu zadugo zaustavili napredak grada.

Srednji vijek i renesansa[uredi - уреди]

Pogled na Genovu oko 1490. godine
Srednjovjekovna đenovska vrata, su rijetka uspomena na đenovsko zlatno doba.

Prije 1100. godine, Genova je postala nazavistan grad-država. Službeno je glavni gospodar grada bio car Svetog Rimskog Carstva, a gradski predsjednik đenovski biskup; ipak, pravu moć su imali konzuli koje je izabirala skupština. Genovu su također zvali i Pomorska Republika (Repubbliche Marinare), zajedno sa Venecijom, Pisom i Amalafijem. Trgovina, brodogradnja i bankarstvo su pomogli u izgradnji gradske najveće i najmoćnije mornarice na Sredozemlju. Republika Genova se protezala preko današnje Ligurije, Pijemonta, Sardinije i Korzike, te je praktički imala totalnu kontrolu nad Tirenskim morem. Đenovezi su sudjelovali u Križarskim ratovima i osnovali kolonije na Bliskom istoku, Egejskom moru, Siciliji i sjevernoj Africi. Križari su sa Levanta donijeli kući zeleni stakleni pehar, za kog su Đenovljani dugo smatrali da je Sveti Gral.

Padom Križarskih država, savez sa Bizantom omogućava Genovi širenje na Crno more i Krim. Državu su tada tresle unutarnje nesaglice između obitelji Grimaldi, Doria, Spinola i drugih. Đenovski politički zenit dolazi pobjednom nad Pisom u Melorijskoj bitci (1284.) i Venecijom, 1298.

Međutim ovaj napredak nije dugo trajao. Kuga dolazi u Europu, 1349. godine, preko đenovske u Kefi (Teodozija) na Krimu. Nakon gospodarskog pada i smrti velikog broja stanovništva, Genova usvaja mletački model vladanja, te na glavno mjesto države dolazi dužd. Nastavlja se rat sa Venecijom, te u Chioggijskom ratu (1378-1381), Mletci odnose pobjedu. Nakon perioda francuskog vladanja, od 1394. do 1409. godine, Genovom vladaju milanski Visconti. Genova je od Aragona izgubila Sardiniju, Korzika se odvojila pobunom, a bliskoistočne kolonije su uzeli Turci i Arapi.

Đenovljanin Kristofor Kolumbo je donirao jednu desetinu svoga prihoda od otkrića Amerike za Španjolsku, banci San Giorgio u Genovi, kako bi ga oslobodila poreza na hranu. Genova je postala španjolski satelit, nakon što je Andrea Doria, 1528. godine, proglasio novi ustav. Nakon gospodarskog oporavka, mnoge đenovske obitelji su nagomilale ogromna bogatstva. U 16. stoljeću, grad je privukao mnoge umjetnike, kao Rubens, Caravaggio i Van Dyck. Slavni arhitekt Galeazzo Alessi je u gradu izgradio velebnu palaču. U svijetu su bili poznati brojni đenovski barokni i rokoko umjetnici.

Genova je pretrpila snažne francuske napade 1684. godine. Austrija je okupirala Genovu, 1746. godine, tijekom rata za austrijsko prijestolje, 1768. godine, Genova je predala Korziku Francuskoj.

Novija povijest[uredi - уреди]

Nakon što se svjetsko gospodarstvo i trgovina preselilo u Novi svijet, izvan Mediterana, đenovska politička i ekonomska moć opada.

1797. godine, pod Napoleonovim pritiskom, Genova postaje francuski protektorat imenom Ligurska Republika, koju je Francuska anektirala 1805. Iako su se Đenovljani pobunili protiv Francuske 1814. godine i sami oslobodili grad, delegati sa Bečkog kongresa su uključili Genovu u Pijemont (Kraljevina Sardinija). Time je okončana tri stoljeća stara borba Savojske dinastije o preuzimanju grada. Grad je uskoro bio na glasu, kao utvrda protusavojskih republikanaca, makar je unija sa Savojom bila vrlo unosna. Rastom pokreta Risorgimento, Đenovljani su se umjesto Mazzinijeve vizije lokalne republike, okrenuli borbi za ujedinjenom Italijom, pod liberaliziranom Savojskom monarhijom. Godine 1860., Giuseppe Garibaldi je iz Genove, zajedno sa tisuću dobrovoljaca započeo svoj pohod. Na kamenu od kuda je skupina krenula, se danas nalazi spomenik.

U Drugom svjetskom ratu, engleska je flota bombardirala Genovu, a jedna bomba je pala na katedralu San Lorenzo, bez ekspolzije, te se danas nalazi u katedralskom muzeju.

Stanovništvo[uredi - уреди]

U gradu žive većinom Talijani, oko 95.3%. U kasnim 1900-tima, doselio se veliki broj sjevernih i južnih Talijana. Velike ekonomske migracije su se dogodile između 1950-ih i 1980-ih, za vrijeme gospodarskog procvata grada. Najveći broj imigranata dolazi iz Južne Amerike, Istočne Europe, a nekolicina i iz Azije. [1]

Imigranti po državama (2004.)

Popisi stanovništva

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Veliki "bigo" u staroj luci.

Genova je bila mjesto prvih radničkih i lučkih sindikata u 20. stoljeću. Glavni centar ekonomskih aktivnosti grada je luka, u zadnje vrijeme najviše se razvija turizam i trgovina. Genova je mjesto održavanja Nautičkog sajma (Salone nautico), glavne europske nautičke izložbe.

Kulturne zanimljivosti[uredi - уреди]

Zabratimljeni gradovi[uredi - уреди]

Slavni stanovnici[uredi - уреди]

Spomenik Kristoforu Kolumbu u Genovi

Eksterni linkovi[uredi - уреди]