Bazilika Svetog Pavla izvan zidina

Izvor: Wikipedia
Povijesno središte Rima, posjedi Svete Stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Roma San Paolo fuori le mura BW 1.JPG
 Italija
Registriran: 1980. (4. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Klaustar bazilike iz 13. st.

Bazilika sv. Pavla izvan zidina (talijanski: Basilica di San Paolo fuori le Mura) jedna je od četiri velike rimske bazilike, zajedno s Bazilikom svetog Spasitelja i sv. Ivana Krstitelja i Ivana evanđeliste, Bazilikom sv. Marije Velike i Bazilikom sv. Petra. Sama bazilika smještena je u Rimu, izvan granica Aurelijevih zidina, odakle i dolazi "izvan zidina" u naslovu. Iako izvan Vatikanskog Grada, Lateranskim ugovorom bazilici je dodijeljen poseban eksteritorijalni status kao vlasništvo Svete Stolice.

41°51′31″N 12°28′38″E / 41.85861, 12.47722

Sadržaj/Садржај

Povijest[uredi - уреди]

Mozaik u apsidi

Izgradnja bazilike započela je u vrijeme cara Konstantina Velikog na mjestu povijesnog groba sv. Pavla. Na mjestu te bazilike, oko 386. god., podignuta je veća. Na mozaiku slavoluka bazilike zapisano je kako je car Teodozije I. započeo njenu izgradnju, Honorije završio, a da je u doba pape Lava I. (440.-461.) Placidija baziliku obnovila i ukrasila. Uništena je u požaru 1823. god., a obnovljena je prema drevnim nacrtima u doba pape Pija IX., 1845. god.

Odlike[uredi - уреди]

Ispred bazilike se nalazi grandiozan četverostrani trijem (kvadriportik), koji obrubljuje 150 stupova, u stilu starokršćanskih bazilika, u čijem središtu je skulptura sv. Pavla s isukanim mačem. Pročelje je ukrašeno mozaicima u kojima dominira zlatno nebo i sjaj. Jedna od trojih vratiju su brončana, tzv. Sveta vrata, djelo Antonija Marainija (1930.).

Unutrašnjost te petorobrodne bazilike doima se veličanstveno s beskonačnim redovima stupova između kojih dopire svjetlost s dvostrukog reda prozora od alabastra. Strop je u renesansnom stilu ukrašen bijelim i zlatnim bojama, a pod je od reflektirajućeg mramora. Ispod slavoluka nalazi se urešeni brončani gotički baldahin (Arnolfo di Cambio) na četiri porfirna stupa iz 13. st., koji se tamnom bojom ocrtava na zlatnoj pozadini mozaika u apsidi. Mozaik na slavoluku je u 5. st. dala izraditi carica Gala Placidija. Između prozora i stupova nalazi se dugi red mozaičnih medaljona s portretima papa, od sv. Petra do pape Ivana Pavla II.

Ispod papinskog oltara, u konfesiji Arca Marmorea čuvaju se relikvije sv. Pavla. Zdesna se ulazi u kozmatski klaustar koji je uredio Vasselleto (1205.-1241.), koji se zbog rafiniranosti profila vijenaca te bogatstvu i eleganciji rezbarija i mozaika, smatra ponajboljim klesarskim djelom svoga vremena. Pročelje prema Ostijskoj cesti (Via Ostiense) i zvonik su rad Polletija iz 1850. god.

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]