Villa Romana del Casale

Izvor: Wikipedia
Rimska vila u Casaleu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Villa Romana del Casale Schlafzimmer Mitte modified.jpg

 Italija

Villa del Casale na karti Italija
Villa del Casale
Villa del Casale
Lokacija Casalea u Italiji
Registriran: 1997. (21. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Plan rimske vile u Casaleu (4. st.)

starorimska vila u Casaleu (Villa Romana del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada Piazza Armerina. Na tom lokalitetu se nalaze slojevi povijesnih građevina od 4. do 18. stoljeća. Rimska vila sadrži najbogatije i najkompleksnije rimske mozaike[1]. Ogromna vila je izgrađena u prvoj polovici 4. stoljeća kao središte velikog latifundiuma (poljoprivredni posjed) oko kojega je niknulo selo Platia (izvedenica od palatium, "palača"). Vjerojatno je pripadala bogatom rimskom senatoru, a možda i članu carske obitelji. Imala je stambene, službene i tajanstvene sobe organizirane oko velikog atrija s peristilom i vjerojatno je bila povremenom rezidencijom vlasnika. Terme su otkrivene na jugozapadnom kraju, gostinjske sobe na sjeveru, te privatne sobe i velika bazilika na jugu ispod kojih, pomalo odvojena, je stajao eliptični peristil, sobe za sluge i veliki tricilinium (trpezarija).

Vilu su vjerojato oštetili Vandali i Vizigoti, te se tijekom bizantske i arapske vlasti postupno napuštala sve do 12. stoljeća kada je klizište skoro potpuno prekrilo. Otkrivena je slučajno u 19. stoljeću prilikom obrađivanja polja, a prva službena arheološka iskapanja su izvedena od 1929.-39. godine.

Gino Vinicio Gentili je 1959.-60. otkrio mozaik "Djevojke u bikinijima" u "Sobi deset dama" (Sala delle Dieci Ragazze) koji prikazuje djevojake koje se bave sportom (dizanje utega, bacanje diska, trčanje, loptanje) u rimskom ritualu "Krunidbe zime".

Izvori[uredi - уреди]

  1. R. J. A. Wilson: Piazza Armerina, Terakazu Akiyama (urednik): The dictionary of Art. Vol. 24: Pandolfini to Pitti, Oxford 1998., ISBN 0-19-517068-7

Vanjske veze[uredi - уреди]

Koordinate: 37°21′53″N 14°20′05″E / 37.36472, 14.33472