Trulli Alberobella

Izvor: Wikipedia
Panoramski pogled od 160∘ ulice u Alberobellu.

Trulli Alberobella su jedinstven primjer prapovijesne gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada vapnenačkog kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne arhitekture koja je preživjela do modernog doba trulli su dospjeli na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine.

Trullo (množina, trulli) je tradicionalna kamena nastamba kupastog krova koja je karakteristična za dolinu Itria (talijanski: Valle d'Itria) u oblasti Murge talijanske pkrajine Apulia (talijanski: Puglia). Mogu se pronaći u mjestima: Alberobello, Locorotondo, Fasano, Cisternino, Martina Franca i Ceglie Messapica.

Trulli su građeni kao kao privremeno sklonište pastirima i farmerima, ili kao skladišta. Uobičajeno su građeni bez veziva (žbuke ili cementa), čime je obični puk izbjegavao oporezivanje. Ovakav način gradnje se koristio i prilikom gradnje međaških zidova u okolici, tzv. suhozid.

40°46′55.45″N 17°14′13.01″E / 40.7820694, 17.2369472

Povijest[uredi - уреди]

Trulli Alberobella

Trulli su najčešći u Mezapijanskom dijelu Apulije. Mezapijci su, zajedno s Venetima, Japigijcima, Daunijcima i Latinima bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali Apeninski poluotok, koji je do 1200. pne. bio većinom naseljen Tirinskim Grcima.

Iako postoje mnoge teorije o opstanku ovih oblika građevina, najpopularnija je ta da su zbog velikog poreza na nekretnine, stanovnici Apulije koristili suhoziđe kako bi mogli rastaviti svoje građevine u slučaju posjeta poreznika.

Danas su sačuvani trulliji veoma popularni među Britanskim i Njemačkim turistima koji ih često kupuju i obnavljaju kao svoje ladanjske kuće. Pri tome moraju restaurirati trullo u skladu s brojnim UNESCO-vim zakonima o čuvanju svjetske baštine.

Trulli se mogu naći u u Rheinhessenu u Njemačkoj, gdje su građeni na isti način kao oni u Apuliji, ali kao kolibe vinogradara u 18. stoljeću.

Slične građevine se mogu naći širom Hrvatske, poput dalmatinske bunje i istarskog kažuna, gdje su služile kao pastirska skloništa još od prapovijesti.

Arhitektura[uredi - уреди]

Primjer tradicionalne gradnje trullija u Alberobello Alberobellu (presjek).
Ukrašeni krovovi trulija u Alberobellu.

Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (malochio), kršćanskog križa, srca, polumjesec i zvijezda, i brojnih drugih simbola.

Zidovi su veoma debeli, stvarajući dobru izolaciju, te čineći prostoriju hladnijom ljeti, a toplijom zimi. Većinas trullija imaju samo jednu prostoriju, dok je Višebojni trullo kuća kod koje svaki kupasti krov predstavlja jednu prostoriju. U toj kući su djeca spavala u nišama u zidu s kojih su visjele zavjese.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]