Teodorikov mauzolej

Izvor: Wikipedia
Ulaz u Teodorikov mauzolej
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Teodorico Mausoleum - Ravenna, Italy.JPG
 Italija
Registriran: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Teodorikov mauzolej (talijanski: Mausoleo di Teodorico) je monumentalni spomenik u okolici Ravenne (italija) koji je izgradio Teodorik Veliki, Ostrogotski vladar, kao svoju grobnicu 520. godine. Ova dvokatna građevina okruglog tlocrta, izrađena od velikih blokova istarskog kamena[1], predstavlja jedinstveno i neponovljivo arhitektonsko dostignuće.

Teodorikov mauzolej je zajedno s sedam drugih spomenika upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Prema procjeni ICOMOS-a "poseban značaj mauzoleja je u njegovim gotičkim dekoracijama koje se razlikuju od rimske i bizantske umjetnosti tog" i u činjenici da je to "jedini primjer grobnice barbarskog kralja iz tog razdoblja."

44°25′30″N 12°12′33″E / 44.425, 12.20917

Odlike[uredi - уреди]

Plan mauzoleja

Dekagonalna građevina je napravljena od istarskog kamena i podijeljena je na dva kata, donji širi i gornji uži. Kamena kupola je napravljena od jednog jedinog 300 tona teškog i 1 metar debelog istarskog kamena promjera 10 metara, vjerojatno jednim od najvećih monolita na svijetu koji sačinjavaju kupolu[2]. Vanjski zidne plohe su joj raščlanjene plitkim nišama na katu i dubljim u prizemlju. Na prednjoj strani je uklesana duboka niša koja uokviruje ulaz u prostoriju koja je služila za crkvene obrede, dok za gornji kat vode stube U sredini svetišta je jedna porfirna škrinja u obliku kade bez poklopca, u kojoj ne navodno bio pokopan Teodorik. Njegovi ostaci su uklonjeni za vrijeme Bizantske vladavine, kada je mauzolej pretvoren u kršćanski oratorij Sta Maria della Rotonda.

U kasnom 19. stoljeću je porozno tlo, u kojem je mauzolej tonuo, isušeno i otkopano.

Bilješke i izvori[uredi - уреди]

  1. Istra je tada bila dio Ostrogotskog kraljevstva
  2. Još uvijek je misterij kako je ovaj monolitni kamen transportiran iz Istre, te se vjeruje da je ova kupola simbol vojne moći ostrogota.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]