Akvileja

Izvor: Wikipedia
Akvileja
Comune di Aquileia
Coats of arms of None.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Friuli-Venezia Giulia
Pokrajina: Udine (UD)
Koordinate: 45°46′N, 13°22′E
Visina: 5 m
Površina: 36 km²
Stanovništvo: 3470 (31. prosinca 2005.)
Gustoća stanovništva: 93 stan./km²
Poštanski broj: 33051
Pozivni broj: 0431
Svetac zaštitnik: Sveti Hermagoras
Službena stranica: www.comune.aquileia.ud.it


Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pne. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.

Talijanski gradić na mjestu antičke Akvileje, Aquilee na frijulijskom dijalektu, danas ima 3.470 stanovnika, pripada provinciji Udine, i uz Ravennu, najvažnije je arheološko nalazište sjeverne Italije.

Povijest[uredi - уреди]

Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati.

Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke Soče i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između Alpa i Jadranskog mora. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci Dunavu. Bila je kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. vijeku bila je četvrti grad Italije, poslije Rima, Milana i Capue. Godine 340, Car Konstantin II. je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata Konstansa. Godine 381 tu je održan Akvilejski koncil, prvi od mnogih.

Huni su je zauzeli 452. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvieja se obnovila sve do ponovnog pada pod Langobarde 568 godine. Langobardski vojvoda od Furlanije je vladao Akvilejom i okolicom iz Cividalea sve dok 774 godine Karlo Veliki nije zauzeo Lombardiju i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom od Friulija na čelu.

Unutrašnjost patrijarhalne bazilike s podnim mozaikom.

Krajem 8. i početkom 9. vijeka, u Akvileji je postojao patrijarhat pod čijim su nadzorom pokrštavani i panonski Hrvati. S propašču franačke države u 10. vijeku stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade Mađara. Do 11. vijeka, Akvilejska patrijarhija je postala dovoljno snažna da osigura privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom. Tako je car Svetog Rimskog Carstva dao patrijarhu tu regiju u feudalni posjed. No, patrijarhov autoritet je konstantno bio razlogom teritorijalnih razmirica okolnog plemstva.

Akvilejska patrijarhija je naposljetku ukinuta 1751 godine, i taj kraj je potpao pod jurisdikciju biskupija u Udinama i Gorici.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok Državni arheološki muzej sadrži preko 20,000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkriveno pod livadama Akvileje, čineći veliko arheološko bogatstvo - najveći netaknuti rimski grad.

Patrijarhalna bazilika je veličanstvena građevina s podnim mozaikom, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela središnje Europe u ranom srednjem vijeku. Ovu baziliku s ravnim krovom podigao je patrijarh Poppo 1031. godine na mjestu starije crkve, a dogradio ju je 1379. godine patrijarh Marquad u gotičkom stilu.

Romaničko-gotička fasada je povezana s dvorištem tzv. Paganske crkve i ostatkom krstionice iz 5. stoljeća. Unutrašnjost je trobrodne bazilike s podnim mozaicima iz 4. stoljeća, dok je drveni krov iz 1526. godine, a freske na zidovima iz različitih doba; u kapeli sv. Petra su iz 4. st., u apsidi su iz 11. stoljeća. Tzv. "Kripti freski", ispod prezbiterija, nalazi se ciklus freski iz 12. stoljeća s prikazom korijena kršćanstva u Akvileji i sv. Hermagorasa, prvog biskupa.

Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1998. godine.

Prijateljski gradovi[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]