Krakov

Izvor: Wikipedia
Krakov
Kraków
Glavni trg (Rynek Główny) u Krakovu
Glavni trg (Rynek Główny) u Krakovu
Zastava Krakova
Zastava
Grb Krakova
Grb
Koordinate: 50°04′N 19°57′E / 50.067, 19.95
Država Poljska
Vojvodstvo Małopolskie
Povjat Krakov
Općina Krakov
Status grada 1257.
Vlast
 - Gradonačelnik Jacek Majchrowki
Površina
 - Ukupna 326,80 km²
Visina 335 m
Stanovništvo (2004.)
 - Grad ~758.000
 - Gustoća 2317,93/km²
Poštanski broj 30-023 - 31-962
Pozivni broj (+48) 12
Registarska oznaka KR
Službena stranica http://www.krakow.pl/en/
Karta
Krakow Mapa1.PNG

Krakov (polj. Kraków, češki: Krakov, franc. Cracovie, njem. Krakau, lat. Cracovia, litvanski Krokuva, ukr. Krakiv, jidiš Kroke) je grad u južnoj Poljskoj. Bivši (1038.-1596.) glavni grad Poljske. Važan kulturni, gospodarski, komunikacijski i turistički centar. Grad leži na obalama rijeke Visle, jedan je od najstarijih i drugi po veličini grad u Poljskoj. U Krakovu živi 760 000 stanovnika. Krakov je i prijestolnica Malopoljskog (Małopolskiego) vojvodstva, grad sa statusom povjata, kao i sjedište krakovskog povjata.

Povjesna gradska jezgra uvrštena je od 1978. u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao prvo mjesto uopće u svijetu koje je uvršteno na tu listu.

Povijest[uredi - уреди]

Krakov je jedan od najstarijih poljskih gradova. Na prostoru današnjeg Krakova su živjeli Bijeli Hrvati, preci današnjih Hrvata. Prema legendi ga je osnovao vojvoda Krak koji je na tom mjestu ubio zmaja. Prvi povijesni spomen grada datira iz 966. godine kad ga je židovski putopisac Abraham ben Jacob opisao kao značajno trgovačko naselje. Krakov je bio glavno naselje slavenskog plemena Vislani, a kratko vrijeme je bio dio Velikomoravske Kneževine. Nakon njezinog pada pod Mađare je postao dio Češke.

U 10. st. se osamostalila dinastija Pjastovića i osnovala prvu poljsku državu s Krakovom kao glavnim gradom. Na brdu Wawelu se gradi kraljevski dvorac i katedrala. Krakov je službeni glavni grad Poljskog kraljevstva od 1038. godine. 1241. ga ruše Mongoli, ali je do 1257. obnovljen. 1311. se vojvoda Albert pobunio protiv kralja i u grad naselio mnogo Nijemaca koji su kasnije prihvatili poljski jezik. Od 1320. se poljski kraljevi krune u Krakovu (dotad su se krunili u Gnieznom).

1364. je kralj Kazimir III. Veliki osnovao Krakovsku akademiju kao drugo sveučilište u Srednjoj Europi nakon sveučilišta u Pragu. Grad se jače razvijao u 14. i 15. st. kao glavni grad moćne Poljsko-Litvanske Unije. U gradu su djelovali mnogi renesansni umjetnici. Kao značajan trgovački centar je postao dio Hanze (udruženja trgovačkih gradova). U gradu je bilo mnogo Židova i sagrađena je jedna od prvih sinagoga u Europi.

Značenje grada naglo slabi nakon 1596. kad je glavni grad preseljen u Varšavu koja je smještena mnogo bliže središtu države, a Krakov je položen rubno. U 18. st. Poljsku napadaju i dijele susjedne države. Krakov je pripao Habsburškoj Monarhiji i postao dio pokrajine Galicije. 1794. je Tadeusz Kościuszko na glavnom trgu u Krakovu pokrenuo pobunu Poljaka protiv strane vlasti. Tokom Napoleonove vlasti je postojalo slobodno Veliko Varšavsko Vojvodstvo koje je propalo nakon njegovog sloma. Na Bečkom kongresu je obnovljena podjela Poljske, ali je Krakov postao samostalan grad (Slobodni grad Krakov).

Krakov je ostao samostalan do ustanka 1846. nakon kojeg je ponovo pripao Habsburškoj monarhiji unutar koje je osnovano Veliko krakovsko vojvodstvo. Nakon 1866. Galicija dobiva veću samoupravu. Poljaci su u habsburškom dijelu podijeljene Poljske imali mnogo veću samoupravu nego u ruskom i njemačkom, te se u Krakovu mogla razvijati poljska kultura. Zbog toga se Krakov smatra kulturnom prijestolnicom Poljaka (poljska Atena). Početkom 20. st. su u grad uklopljena okolna naselja te je broj stanovnika grada udvostručen.

Tokom 1. svj. rata su grad opsjedali Rusi, a Poljaci su vodili borbu za samostalnost. Nakon rata je stvorena samostalna Poljska u kojoj je Krakov postao drugi najvažniji grad, nakon Varšave. Tokom 2. svj. rata je u Krakovu bilo sjedište njemačke okupacijske vlasti u Poljskoj. Nijemci su za krakovske Židove osnovali geto i većina ih je pobijena. Nijemci su uhićivali i ubijali mnoge poljske intelektualce (posebno profesore s krakovskog sveučilišta).

Nakon rata se pod komunističkom vlašću provodi industrijalizacija i gradi se industijski kompleks Nowa Huta u predgrađu (posebno je značajna željezara). 1979. je krakovski nadbiskup Karol Wojtyła postao papa Ivan Pavao II. Iste godine je povijesna jezgra Krakova dobila čast da bude prvo mjesto upisano na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Wawelska katedrala

Zemljopis[uredi - уреди]

Krakov se nalazi na jugu Poljske na rijeci Visli. Smješten je u dolini ispod Karpata. U prostoru grada s okolicom ima mnogo prirodnih rezervata i ostalih oblika zaštite prirode. Nedaleko od grada na zapadu je Šleska, rudarsko-industrijsko područje južne Poljske.

Klima je umjerena. Ljetne temperature nisu pretjerano visoke i ljeti ima više padalina.

Sport[uredi - уреди]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najvažnije gradske znamenitosti su smještene na brdu Wawel. To su katedrala i kraljevski dvorac. Katedrala sv. Stanislava i Vaclava se smatra poljskim nacionalnim svetištem i u njoj su pokopani poljski kraljevi i mnogi ugledni Poljaci. Dvorac je sagradio kralj Kazimir III. Veliki u gotičkom stilu i ima vrlo važnu ulogu u poljskoj povijesti.

Stara gradska jezgra (Stare Miasto) ima mnogo kulturno-povijesnih spomenika iz raznih stilova i razdoblja gradske povijesti. Glavni trg (Rynek Główny) je najveći trg u Europi koji potječe iz srednjeg vijeka. Na njemu je znamenita gotička bazilika sv. Marije s poznatim oltarom Veita Stossa. Jedna od najvećih znamenitosti na trgu je renesansna građevina Sukiennice s brojnim trgovinama. Značajan je i toranj bivše gradske vijećnice.

Najpoznatiji gradski park je park Planty koji okružuje stari grad i uređen je na mjestu porušenih gradskih zidina od kojih su sačuvana gotička gradska vrata (barbakan). Značajan je povijesni židovski dio grada (Kazimierz) sa starom sinagogom.

Najvažnija znamenitost u okolici grada je stari rudnik soli Wieliczka koji je otvoren za turiste i nalazi se na UNESCO-voj listi. Unutar rudnika postoje brojne skulpture i poznata podzemna kapelica.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Kraków