Bujumbura
|
Usumbura |
|
|---|---|
| Pogled na centar grada | |
| Koordinate: | |
| Država | |
| Provincija | Bujumbura Mairie |
| Usumbura | 1897. [1] |
| Površina | |
| - Ukupna | 86.54 km² |
| Visina | 774 [2] |
| Stanovništvo | |
| - Grad | 550 000 [2] |
| Vremenska zona | Srednjoafričko vrijeme UTC+2 (UTC+2) |
| Službena stranica www.villedebujumbura | |
| Karta | |
Bujumbura (fonetski Bužumbura) je glavni i najveći grad Burundija, na obali jezera Tanjganjika.
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Bužumbura se prostire na površini 86.54 od km² , uz obale jezera Tanganjika na zapadu Burundija. Teren grada je ravnica, koja se blago uzdiže od zapada i obale jezera Tanjganjika, gdje je nadmorska visina 774 m, prema istoku i obroncima masiva Mumirva, gdje je nadmorska visina 1 000 m. [2]
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1990., grad je imao 235 440 [3]stanovnika, tad je Bužumbura bila podjeljena na 9 zona, a danas je podjeljena na 13 općina. Na temelju najnovijih podataka dobivenih od općina Bužumbura danas ima 550 000 stanovnika.[2]
Historija [uredi - уреди]
Grad su osnovali Nijemci 1897. pod nazivom Usumbura, kao vojnički i administrativni centar tog dijela njihove kolonije Njemačke Istočne Afrike. [1]
Grad je dugo bio karakterističan po razdvojenosti na dva dijela; - evropski (zapadnjački) i domorodački (orijentalni), takav je ostao sve do početka Prvog svjetskog rata dok je bio po njemačkom upravom. Od 1918. napravljena je carinska unija između Ruande-Urundi i Belgijskog Konga sa Usumburom kao političkom i ekonomskom prijestolnicom. U grad su se naselili brojni azijski i grčki trgovci, tad su izgrađeni i novi gradski kvartovi za smještaj novih stanovnika. [1]
Nakon Prvog svjetskog rata Usumbura je postao glavni grad mandatnog područja Lige naroda Ruanda-Urundi koje je dato Belgiji na upravljanje. Belgijanci su izgradili kod tadašnjeg sela Bujenzi 1938., dva potpuno nova kvarta namijenjena za svoju administraciju, u kojoj su oni živjeli potpuno odvojeni od lokalnog stanovništva. [1] Nakon što je Ruanda postala nezavisna 1962. ime grada je promijenjeno iz Usumbura u Bužumbura. [4] Od samog stjecanja nezavisnosti Bužumbura je poprište čestih sukoba između dvije najveće etničke skupine u gradu i zemlji, Hutua i Tutsija, sve je to kulminiralo pravim građanskim ratom 1990-ih i početkom 21. vijeka, koji se vodio između raznih milicija Hutua i |burundijske vojske u kojoj su dominirali Tutsiji. [4]
Iz tog rata Bužumbura je izašla prilično razorena i još siromašnija, tako da se danas teško opravlja od tih posljedica.
Znamenitosti [uredi - уреди]
Historijski centar grada je građen u kolonijalnom stilu 19. vijeka, najveća atrakcija je njegova pitoreskna tržnica, velika džamija i katedrala koja je sjedište nadbiskupije. Bužumburu ima dva interesantna muzeja; geološki i etnografski i atraktivni novi stadion. Pored grada nalazi se Nacionalni park Rusizi i Spomenik Livingstonu i Stanleyu kod Mugere.
Privreda, transport školstvo [uredi - уреди]
Okolica Bužumburua je bogat poljoprivredni kraj u kom se uzgaja puno banana, manioka, graha, kukuruza, pšenice i pamuka. Bužumburu ima tvornice tekstila, kože, papira, kemikalija i prehrambenih proizvoda. [4]
Grad je i glavna luka zemlje na jezeru Tanjganjika, preko koje se odvija većina izvoza i uvoza iz zemlje, i to najviše preko luke Kigoma u Tanzaniji, i nešto manje preko Kalemija u Kongu. Grad ima i međunarodni aerodrom (IATA kod: BJM, ICAO kod: HBBA) sjeverozapadno od grada.
Univerzitet Burundi osnovan 1960. i Centar Burundske civilizacije su dvije najvažnije obrazovno - kulturne institucije u gradu. [4]
Klimatske karakteristike [uredi - уреди]
Bužumbura ima Tropsku savansku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa kišnom i sušnom sezonom. Sezona kiša traje od oktobra do aprila, a ostalih pet mjeseci je suho. Unatoč tome što se nalazi blizu ekvatora, u Bužumburi nije tako vruće zbog nadmorske visine na kojoj se nalazi. Temperaturne oscilacije su vrlo male, i kreću se od 19 ° C do 29 ° C.
| Klimatološki srednjaci za Bužumburu | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 28 | 28 | 28 | 28 | 28 | 29 | 29 | 30 | 31 | 30 | 28 | 28 | 29 |
| srednji minimum, °C | 19 | 19 | 19 | 19 | 19 | 18 | 17 | 18 | 19 | 20 | 19 | 19 | 21 |
| oborine, mm | 94 | 109 | 121 | 125 | 57 | 11 | 5 | 11 | 37 | 64 | 100 | 114 | 796 |
| Izvor: | |||||||||||||
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 "Historique de la ville de Bujumbura" (francuski). Ville de Bujumbura. http://www.villedebujumbura.org/index.php/historique-de-la-ville. pristupljeno na 24. 01. 2012.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 "Présentation" (francuski). Ville de Bujumbura. http://www.villedebujumbura.org/. pristupljeno na 24. 01. 2012.
- ↑ "Burundi: Regions & Towns" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Burundi.html. pristupljeno na 24. 1. 2012.
- ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 "Bujumbura" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/83928/Bujumbura. pristupljeno na 24. 01. 2012.
- ↑ "Average Conditions Bujumbura". BBC Weather. http://www.bbc.co.uk/weather/425378. pristupljeno na 24. 1. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Službene stranice grada (francuski)
- Bujumbura na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)