Almati

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Almaty)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Almati
Алматы
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Zastava Almatija
Zastava
Grb Almatija
Grb
Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka
Koordinate: 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E / 43.267; 76.883
Država  Kazahstan
Osnivanje 1854.
Status grada 1867.
Vlast
 - Gradonačelnik Ahmetžan Jesimov
Površina
 - Ukupna 324 km²
Najveća visina 900
Najmanja visina 700
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1 324 739
 - Gustoća 4.152 stanovnika/km²
Vremenska zona UTC+5 (UTC+6)
Poštanski broj 050000 - 050063
Pozivni broj +7 727
Pokrajina Alma-Ata
Službena stranica almaty.kz
Karta
Almati na mapi Kazahstana
Almati
Almati
Almati na karti Kazahstana

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алма-АтаAlma Ata, Алматы; do 1921. Vernij, kazaški i ruski: Верный), je najveći grad Kazahstana od 1 324 739 stanovnika [1](2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. On je najvažniji ekonomski, obrazovni, kulturni i komercijalni centar zemlje.

Alma-Ata je bila glavni grad Kazaške SSR od 1929. do 1998. i glavni grad nezavisnog Kazahstana od 1991. do 1997., a tad je prijestolnica premještena u centalno položenu Astanu.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Pogled na grad sa Zelenog brda

Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana, udaljen 80 km od granice s Kirgistanom i oko 300 km od granice s Kinom.

Almati leži na sjevernim obroncima planine Zailijski Alatau (dio masiva Tanšan) na prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 900 m, na mjestu gdje se rijeke Boljšoja i Malaja Almatinka slivaju u ravnicu.[1] Grad ima kontinentalnu klimu s malo padalina, relativno umjerenu zbog položaja među planinama.

Većinsko stanovništvo grada su Rusi i Kazasi, uz nešto manje Ukrajinaca, Ujgura, Tatara i Nijemaca.[1]

Almati leži u geološki vrlo nestabilnom terenu, pa su ga u dva navrata, 1887. i 1911. pogodili razorni potresi. Enormo klizanje zemlje sa poplavom koju je prouzročila rijeka Malaja Almatinka uništilo je puno kuća i pobilo dosta ljudi, 1921. Da se spriječi moguće daljnje kllizanje zemljišta 1966. eksplozivima je izazvano klizanje sve do izgrađene brane od 100 metara, koja je uspjela spasiti grad i dokazala svoju efikasnost 1973., ali je zbog sigurnosti povišena na 140 m.[1]

Novi moderni centar grada

Historija[uredi | uredi kod]

Današnji grad osnovan je 1854. kad su Rusi izgradili vojnu utvrdu Zailijskoje (ruski: Заилийский), na mjestu gdje je nekad ležalo antičko naselje Almati (ruski: Алмату) kog su razorili Mongoli u 13. vijeku. Već od iduće godine, 1855. utvrdi je promjenjeno ime u Vernij (ruski: Верный), oko koje su se počeli naseljavati trgovci i seljaci iz evropske Rusije, Tatari i Kozaci. Pa je 1867. iz utvrde izrastao grad po imenu Verni, koji je proglašen administrativnim centrom novoformirane Semirečenske oblasti u ruskom Turkestanu. Do 1906. broj stanovnika Vernija popeo se na 27 000, od njih su dvije trećine bili Rusi i Ukrajinci.[1]

Sovjeti su zavladali gradom 1918.[1] a 1921. su mu promjenili ime u Alma Ata, po njegovom starom kazaškom imenu Almati (koje doslovno prevedeno znači "Otac jabuka"[1]), zbog puno drva tog voća koje raste u tom kraju. Razvoju grada išlo je na ruku kad je 1929. postao glavni grad Kazaške SSR umjesto Kizilorda, kao i dovršetak željezničke pruge TurkestanSibir, 1930. Nakon tog je grad počeo rapidno rasti, od 46 000 koliko je imao 1926. do 221 000 u 1939. Rast grada nastavio se i za Drugog svjetskog rata kad je u njega izmješteno puno tvornica iz evropskog dijela Sovjetskog Saveza.[1]

Nakon što je Kazahstan stekao nezavisnost, 1991., gradu je promjenjeno ime u Almati. Kazahstanska vlada odlučila je 1994. preseliti prijestolnicu u Astanu, što je napravljeno do 1997.[1]

Saborna crkva Kristova uskrsnuća

Obrazovanje i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Almati ima brojne visokoškolske institucije, Kazaški državni univezitet Al-Farabi osnovan 1934., pedagoški, ekonomski, politehnički, agronomski i medicinski institut, i veliku Državnu biblioteku – Puškin. U gradu djeluje Kazaška akademija nauke i umjetnosti sa svojim brojnim naučno – istraživačkim institutima. Almati ima operu, brojne muzeje i teatre koji daju predstave na ruskom, kazaškom i ujgurskom.

Najveća znamenitost grada je nekadašnja saborna crkva Kristova uskrsnuća, današnji muzej, podignuta 1907. koja je druga po veličini drvena građevina na svijetu.[1] Almati je planski izgrađen grad koji se ravnomjerno širi od centra u dužinu od 20 km, sa puno parkova i drvoreda uz široke bulevare, pa ga drže za naljepši grad Kazahstana. Grad ima zoološki i botanički vrt i nekoliko stadiona.[1]

Odmah iznad grada na planini Kök Töbe, do koje vozi žičara nalazi se Park prirode i rekreaciona zona grada. Sjeverno od grada leži veliko akumulaciono jezero Kapčagaj na rijeci Ili.

Privreda i transport[uredi | uredi kod]

Almati je glavni privredni centar zemlje, u njemu se nalazi 1 / 3 sve prehrambene industrije, i 1 / 4 lake industrije.[1]

Grad je relativno izoliran, jer se samo željeznicom i avionom povezan sa svijetom, cestom je gotovo nemoguće doći do njega. Aerodrom Almati (IATA: ALA, ICAO: UAAA) je izgrađen još 1930.

Za razliku od toga, grad ima idealno rješen javni transport, koji će biti i bolji kad se dovrši U izgradnji je Almatinski metrometro.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Almaty (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 07. 07. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]