Kastav
| Kastav |
|
|---|---|
|
|
|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001) | 8.891 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoeuropska: UTC+1 |
 Kastav
Kastav na mapi Hrvatske
|
|
Kastav
Kastav na mapi Primorsko-goranske županije
|
|
| Ostali podaci | |
Koordinate: 45° 22′ 48" SGŠ, 14° 20′ 60" IGD
Kastav je grad u Hrvatskoj, u Primorsko-Goranskoj županiji. Danas je de facto predgrađe Rijeke, iako se povijesno uvijek računao kao dio Istre.
Sadržaj/Садржај |
Geografija [uredi - уреди]
Kastav je smješten na brdima uz sjeverni rub Riječkog zaljeva. Jezgra Kastva je smještena na brdu 378 m iznad mora, 11 km zapadno od Rijeke, uz cestu (Trsat) Rijeka - Trst. Područje lokalne samouprave obuhvaća oko 11 km².
Iz grada se pruža lijep pogled na Kvarner s otocima Cres i Krk, kao i na Učku i Opatiju.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Područje lokalne samouprave Grad Kastav ima 6 naselja:
- Brnčići (677 stanovnika)
- Ćikovići (3089 stanovnika)
- Kastav (2037 stanovnika)
- Rubeši (1722 stanovnika)
- Spinčići (876 stanovnika)
- Trinajstići (490 stanovnika)
Područje je gusto naseljeno, s preko 771 st/km2 (2001., 7. po gustoći naseljenosti u RH). Od 1. kolovoza 2003. sva su naselja objedinjena u Kastav.
Podaci o narodnosti su sljedeći:
- Albanci 1.16 %
- Bošnjaci (1991. Muslimani) 1.23 %
- Hrvati 84,14
- Slovenci 0.89 %
- Srbi 4.27 %
Uprava [uredi - уреди]
Nakon izbora 2005., u Gradsko vijeće čine sljedeće stranke (u zagradi brojosvojenih mandata):
Nakon izbora 2005. gradonačelnik je Dean Jurčić iz SDP-a, a predsjednik Vijeća Dalibor Ćiković, iz iste stranke.
Historija [uredi - уреди]
Kastav ima dugu povijest. Pronađeni su ilirski nalazi (Japodi); kasnije gradom su vladali Rimljani (zvao se Castua).
Sam grad je izgrađen kao utvrda s 9 kula.
- Od 12. stoljeća gradom vladaju Devinski grofovi iz grada Duino (u Italiji).
- Oko 1400. grofovi Walse preuzimaju grad; iz tog razdoblja potiče Zakon Grada Castua od Letta 1400 pisan hrvatskim jezikom.
- 1465. grad prelazi pod Habsburgovce, 1630 pod Isusovački red, a 1773 pod vlast Austrije.
- Godine 1700. osnovana je škola (prva hrvatska škola u Istri).
- 1863. grad je poharala epidemija kolere.
- Za Preporoda je osnovana čitalnica (1866., prva u Istri).
- Za Kraljevine SHS Kastav nije pripao Italiji, za razliku od okolnih naselja.
- Kastav je do 1997. imao status općine.
Gospodarstvo [uredi - уреди]
Slavni ljudi [uredi - уреди]
- Vincent iz Kastva je oslikao freske u crkvi Sv. Marije na Škrilinah u Bermu 1474. godine.
- U Kastvu su se rodili Vjekoslav Spinčić i Milan Marjanović.
- Ravnatelj učiteljske škole 1903. - 1906. u Kastvu je bio Vladimir Nazor.
Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]
- Župna crkva sv. Jelene Križarice, na najvišoj točki Kastva
- Kapelice: (sv. Antuna Pustinjaka, sv. Trojice, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Mihovila)
- Gradska vrata i zidine
- Nezavršena crkva (Crekvina)
- eko-staza u kastavskoj šumi
- trg Lokvina
Obrazovanje [uredi - уреди]
- Osnovna škola Milan Brozović.
Kultura [uredi - уреди]
Glavni godišnji događaj u Kastvu je Bela nedeja, prva nedjelja u listopadu.
Ljeti se održavaju Kastafsko kulturno leto (od 1991.) i Internacionalni festival gitare (od 1992.).
Sport [uredi - уреди]
U Kastvu djeluje klub za dugoprugaško trčanje AK Kastav Maraton, koji organizira tradicionalnu kros utrku kroz Kastavsku šumu. Također, na istoj stazi TK Rival organizira Zimsku ligu u trčanju.
V. također [uredi - уреди]
Vanjske veze [uredi - уреди]
