Beli Manastir

Izvor: Wikipedia
Beli Manastir

Betonska ulica-silos.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Davorin Bubalović (do 2009)
Ivan Doboš (od 2009) ({{{stranka}}})
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo () 10.986 (grad) - 8.671 (naselje)
Geografija
Koordinate
Beli Manastir na karti Hrvatske
Beli Manastir
Beli Manastir
Beli Manastir (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 46′ 12" SGŠ, 18° 36′ 36" IGD

Beli Manastir (mađ. Pélmonostor), naselje u Baranji u istoimenom Gradu Osječko-baranjske županije, Hrvatska, najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Baranje.

Geografski položaj[uredi - уреди]

Naselje Beli Manastir je smješteno na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvilo se na pleistocenskoj terasi rijeke Drave, na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke Karašice. Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a Grad 62,84 km². Godine 2001. naselje je imalo 8.671 stanovnika (10.146 deset godine ranije), a Grad 10.986 stanovnika.

Razvitak Belog Manastira u gradsko središte povezan je s potrebom stvaranja novog mikroregionalnog centra nakon što su Mohač, Šikloš i Pečuh 1920. godine pripali Mađarskoj.

Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu su: Beli Manastir, Branjin Vrh , Šećerana i Šumarina.

Naselje Beli Manastir nalazi se na raskrsnici državnih cesta D7 (granični prijelaz Duboševica prema Mađarskoj - Kneževo - Branjin Vrh - Beli Manastir - Kozarac - Čeminac - Švajcarnica - Darda - Bilje - Osijek - Đakovo - granični prijelaz Slavonski Šamac prema BiH) i D517 (Beli Manastir /D7/ - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Valpovo /D34/).

Beli Manastir je i željeznička stanica na pruzi Osijek - Beli Manastir - Mađarboja (Magyarbóly) - Pečuh (Pécs).

Administracija i politika[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Iako je na prostoru današnjeg Belog Manastira u rimsko doba postojalo naselje pod nazivom Mons Aureus, prvi put se spominje pod imenom Pel Monoštor, što dolazi od samostana koga je za vrijeme kralja Bele IV u 13. vijeku bio podigao ugarski palatin Moys de Daro u tadašnjem mjestu Pel.Monoštor i naselje se prvi put spominju 1334.

Godine 1526. je u mohačkoj bitci uništena srednjovjekovna mađarska država, a prostor Baranje dolazi pod tursku vlast. Grad Pel Monoštor je uništen, a na prostor oko njega se naseljava veliki broj izbjeglica s juga, uglavnom pravoslavnih vjernika. Za vrijeme turske vlasti se na tim prostorima počeo širiti kalvinizam, u prvom redu pod jakim utjecajem Mihovila Starina i ostalih istomišljenika.

Baranju su od Turaka u augustu 1687. zauzele austrijske snage pod Eugeonom Savojskim. Pel Monoštor, kao i veliki dijelovi Baranje su u znak zahvalnosti predani Eugenu, a kada je 1736. umro bez nasljednika prešli su pod upravu dinastije Habsburg.

Pod Habsburgovcima se u Baranju, pa i u Monoštor, počinju naseljavati i Nijemci. Nakon transformacije Austrijskog carstva u Austro-ugarsku, Beli Manastir je pripao mađarskom dijelu Dvojne monarhije i njime se upravljalo direktno iz Budimpešte.

Nakon prvog svjetskog rata, 1918. godine, Beli Manastir su okupirale srpske snage. Mirovnim sporazumom 1920. godine Beli Manastir je zajedno s južnim dijelom Baranje pripao Kraljevini SHS, te postao dio Dunavske banovine.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941. u Beli Manastir je ušla mađarska vojska te ga okupirala sve do jeseni 1944, kada su ih zamijenile njemačke okupatorske snage. Njih su istjerale snage partizana i Crvene armije krajem iste godine. 1945. godine je određeno da Baranja uđe u sastav Hrvatske kao federalne jedinice nove Jugoslavije.

Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Od vremena socijalizma 1945. godine pa do demokratskih promjena 1990. godine Beli Manastir je bio jakim središtem srbijanske politike. Unatoč svemu tome, grad je zadržao svoju hrvatsko – mađarsku prirodu, dok su Nijemci 1945. godine morali napustiti Baranju.

1990. godine na prvim demokratskim izborima pobjeđuje SDP, pretežno zahvaljujući srpskom stanovništvu koje se protivilo izdvajanju Hrvatske i Jugoslavije. Kada je raspad SFRJ izazvao rat u Hrvatskoj, na prostoru Baranje u ljeto 1991. je bilo relativno malo oružanih sukoba, uglavnom zahvaljujući snažnom prisustvu JNA koja je podržavala srpske nacionaliste i pobunjenike. Beli Manastir je 20.8. prešao pod njihov nadzor i kasnije postao dio Republike Srpske Krajine.

Erdutskim sporazumom 1995. je ugovorena mirna reintegracija Baranje, pa i Belog Manastira pod hrvatsku vlast, što je dovršeno 1998.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Demografija[uredi - уреди]

Kultura i sport[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovne škole[uredi - уреди]

  • Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman"
  • Osnovna škola Šećerana

Srednje škole[uredi - уреди]

Mediji[uredi - уреди]

Pisani[uredi - уреди]

RTV[uredi - уреди]

Internet[uredi - уреди]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj