Beli Manastir

Izvor: Wikipedia
Beli Manastir

Betonska ulica-silos.jpg

Osnovni podaci
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo 10.986 (grad) - 8.671 (naselje)
Položaj
Koordinate 45°46′N 18°37′E / 45.77, 18.61
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Beli Manastir na karti Hrvatske
Beli Manastir
Beli Manastir
Beli Manastir (Hrvatske)
Beli Manastir na karti Osječko-baranjska županija
Beli Manastir
Beli Manastir
Beli Manastir (Osječko-baranjska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 46′ 12" SGŠ, 18° 36′ 36" IGD

Beli Manastir (mađ. Pélmonostor), naselje u Baranji u istoimenom Gradu Osječko-baranjske županije, Hrvatska, najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Baranje.

Geografski položaj[uredi - уреди]

Naselje Beli Manastir je smješteno na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvilo se na pleistocenskoj terasi rijeke Drave, na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke Karašice. Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a Grad 62,84 km². Godine 2001. naselje je imalo 8.671 stanovnika (10.146 deset godine ranije), a Grad 10.986 stanovnika.

Razvitak Belog Manastira u gradsko središte povezan je s potrebom stvaranja novog mikroregionalnog centra nakon što su Mohač, Šikloš i Pečuh 1920. godine pripali Mađarskoj.

Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu su: Beli Manastir, Branjin Vrh , Šećerana i Šumarina.

Naselje Beli Manastir nalazi se na raskrsnici državnih cesta D7 (granični prijelaz Duboševica prema Mađarskoj - Kneževo - Branjin Vrh - Beli Manastir - Kozarac - Čeminac - Švajcarnica - Darda - Bilje - Osijek - Đakovo - granični prijelaz Slavonski Šamac prema BiH) i D517 (Beli Manastir /D7/ - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Valpovo /D34/).

Beli Manastir je i željeznička stanica na pruzi Osijek - Beli Manastir - Mađarboja (Magyarbóly) - Pečuh (Pécs).

Administracija i politika[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Iako je na prostoru današnjeg Belog Manastira u rimsko doba postojalo naselje pod nazivom Mons Aureus, prvi put se spominje pod imenom Pel Monoštor, što dolazi od samostana koga je za vrijeme kralja Bele IV u 13. vijeku bio podigao ugarski palatin Moys de Daro u tadašnjem mjestu Pel.Monoštor i naselje se prvi put spominju 1334.

Godine 1526. je u mohačkoj bitci uništena srednjovjekovna mađarska država, a prostor Baranje dolazi pod tursku vlast. Grad Pel Monoštor je uništen, a na prostor oko njega se naseljava veliki broj izbjeglica s juga, uglavnom pravoslavnih vjernika. Za vrijeme turske vlasti se na tim prostorima počeo širiti kalvinizam, u prvom redu pod jakim utjecajem Mihovila Starina i ostalih istomišljenika.

Baranju su od Turaka u augustu 1687. zauzele austrijske snage pod Eugeonom Savojskim. Pel Monoštor, kao i veliki dijelovi Baranje su u znak zahvalnosti predani Eugenu, a kada je 1736. umro bez nasljednika prešli su pod upravu dinastije Habsburg.

Pod Habsburgovcima se u Baranju, pa i u Monoštor, počinju naseljavati i Nijemci. Nakon transformacije Austrijskog carstva u Austro-ugarsku, Beli Manastir je pripao mađarskom dijelu Dvojne monarhije i njime se upravljalo direktno iz Budimpešte.

Nakon prvog svjetskog rata, 1918. godine, Beli Manastir su okupirale srpske snage. Mirovnim sporazumom 1920. godine Beli Manastir je zajedno s južnim dijelom Baranje pripao Kraljevini SHS, te postao dio Dunavske banovine.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941. u Beli Manastir je ušla mađarska vojska te ga okupirala sve do jeseni 1944, kada su ih zamijenile njemačke okupatorske snage. Njih su istjerale snage partizana i Crvene armije krajem iste godine. 1945. godine je određeno da Baranja uđe u sastav Hrvatske kao federalne jedinice nove Jugoslavije.

Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Od vremena socijalizma 1945. godine pa do demokratskih promjena 1990. godine Beli Manastir je bio jakim središtem srbijanske politike. Unatoč svemu tome, grad je zadržao svoju hrvatsko – mađarsku prirodu, dok su Nijemci 1945. godine morali napustiti Baranju.

1990. godine na prvim demokratskim izborima pobjeđuje SDP, pretežno zahvaljujući srpskom stanovništvu koje se protivilo izdvajanju Hrvatske i Jugoslavije. Kada je raspad SFRJ izazvao rat u Hrvatskoj, na prostoru Baranje u ljeto 1991. je bilo relativno malo oružanih sukoba, uglavnom zahvaljujući snažnom prisustvu JNA koja je podržavala srpske nacionaliste i pobunjenike. Beli Manastir je 20.8. prešao pod njihov nadzor i kasnije postao dio Republike Srpske Krajine.

Erdutskim sporazumom 1995. je ugovorena mirna reintegracija Baranje, pa i Belog Manastira pod hrvatsku vlast, što je dovršeno 1998.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Demografija[uredi - уреди]

Kultura i sport[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovne škole[uredi - уреди]

  • Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman"
  • Osnovna škola Šećerana

Srednje škole[uredi - уреди]

Mediji[uredi - уреди]

Pisani[uredi - уреди]

RTV[uredi - уреди]

Internet[uredi - уреди]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

edit Samostalna naselja u Baranji

Baranjsko Petrovo Selo, Batina, Beli Manastir, Bilje, Bolman, Branjina, Branjin Vrh, Čeminac, Darda, Draž, Duboševica, Gajić, Grabovac, Jagodnjak, Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kneževo, Kopačevo, Kotlina, Kozarac, Kozjak, Luč, Lug, Majške Međe, Mece, Mirkovac, Mitrovac, Novi Bezdan, Novi Bolman, Novi Čeminac, Novo Nevesinje, Petlovac, Podolje, Podravlje, Podunavlje, Popovac, Sokolovac, Sudaraž, Suza, Šećerana, Širine, Šumarina, Švajcarnica, Tikveš, Topolje, Torjanci, Tvrđavica, Uglješ, Vardarac, Zeleno Polje, Zlatna Greda, Zmajevac


Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj