Varaždin
| Varaždin |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Varaždinska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001) | 49.075 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoeuropska: UTC+1 |
| Ostali podaci | |
Koordinate: 46° 18′ 36" SGŠ, 16° 19′ 48" IGD
Varaždin (njemački: Warasdin, mađarski: Varasd, latinski: Varasdinum) je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz obale rijeke Drave, središte Varaždinske županije. ž
Sadržaj/Садржај |
Povijest[uredi - уреди]
Prema arheološkim nalazima, područje grada bilo je naseljeno još u rimsko doba, o čemu svjedoče i imena dviju danas postojećih ulica - Via Militum i Via Petovia (današnje ulice Braće Radić i Optujska).
Prvi se puta spominje davne 1181. godine u predmetu svađe oko nekih imanja.
Kralj Bela IV. dodjeljuje mu povelju slobodnog i kraljevskog grada 1209. godine, kao prvom gradu u Hrvatskoj. Za kralja Žigmunda došao pod vlast grofova Celjskih. Matija Korvin ga je opet oslobodio. U 16. stoljeću grad je dobio Ivan Ungnad, 1585. Tomo grof Erdödy.
Od 1756. do 1776. godine sjedište je generalata i glavni grad Hrvatske. U velikom požaru 1776. godine grad je izgorio skoro do temelja.
Kod Varaždina je 11. studenog 1848. ban Josip Jelačić prešao Dravu.
Varaždin je imao veliki značaj za vrijeme raspada SFRJ, odnosno prvih dana rata u Hrvatskoj. U njemu se nalazilo sjedište Varaždinskog korpusa JNA, s velikim zalihama modernog oružja, vozila i opreme povučenih iz Slovenije. Međutim, sam garnizon JNA je imao vrlo malo ljudi, a nakon blokade od strane hrvatskih snaga je postalo jasno da se neće moći dugo održati. Nakon kratkog, i uglavnom simboličkog otpora, te pregovora koje je vodio tadašnji gradonačelnik Radimir Čačić, komandant korpusa general Trifunović je 22.9. 1991. pristao na predaju. Tako je u ruke Hrvatske vojske pala velika količina oružja, s kojom su hrvatske snage odmah stekle prednost nad krajinskim snagama i snagama JNA u Zapadnoj Slavoniji.
Zemljopisni položaj[uredi - уреди]
Grad Varaždin je smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
- Geografska širina: 46°18'30,39
- Geografska duljina:16°20'15,95
Administracija i politika[uredi - уреди]
Administrativno središte Varaždinske županije.
Ekonomija[uredi - уреди]
Industrijsko je središte (Vindija, Varteks, MIV, Mundus). Prepun velikih trgovačkih centara.
Demografija[uredi - уреди]
Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247 m2 na kojoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 183.730 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj.
Kultura i sport[uredi - уреди]
Kultura[uredi - уреди]
Od poznatih kulturnih događanja, u Varaždinu se održavaju Varaždinske barokne večeri te Špancirfest.
Sport[uredi - уреди]
- NK Varteks
- NK Sloboda Derma
- RK Varteks Di Caprio
- RK Koka
- KK Zagorje Tehnobeton
- KK Vindi
- OK Varaždin
- TK Varaždin
- BK Vindija
- KK Varteks
Obrazovanje[uredi - уреди]
Osim sedam osnovnih škola, na području grada postoji nekoliko srednjih škola, fakulteti, više i visoke škole, te vrlo poznata osnovna i srednja glazbena škola.
Srednje škole[uredi - уреди]
- Gimnazija Varaždin
- Rudarska i kemijska škola
- Elektrostrojarska škola Varaždin
- Srednja medicinska škola
- Strojarska i prometna škola
- Srednja strukovna škola
- Gospodarska škola
- Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin
Više i visoke škole[uredi - уреди]
- Veleučilište u Varaždinu
- Viša tekstilna
- Viša geotehnička
- Viša prometna škola
Fakulteti[uredi - уреди]
Znamenitosti[uredi - уреди]
Barokni centar i stara tvrđava turistička su atrakcija.
Posebnost turističke ponude je gradsko groblje za koje kažu da je drugo po ljepoti u Europi.
Vanjske veze[uredi - уреди]
- Službene stranice grada Varaždina
- Varaždinske e-novine
- Dnevne novosti iz Varaždina i okolice
- Galerija fotografija grada Varaždina
- Noćni život grada Varaždina
- Stari grad Varaždin