Matija Korvin

Izvor: Wikipedia
Matija Korvin

Matija Hunjadi (mađ. Hunyadi Mátyás, I. Mátyás, rođen 23. februara 1443. u Kolozsvaru, umro 6. aprila 1490 u Beču), poznat kao Matija I Korvin, bio je ugarski kralj i reformator. Nadimak "Korvin" (lat. corvus = "gavran") nazvan je po predstavi gavrana u njegovom grbu.

Kao sin Janoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran je za kralja 1458. godine i bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast i ostvari ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.

Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, a 1486. godine zauzeo je Beč. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Turcima prodor u južnoslovenske zemlje. Reformisao je državu, a u Požunu (danas Bratislavi) osnovao je 1465. godine univerzitet i 1472. prvu štampariju. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima su bili i Ivan Vitez od Sredne i Ivan Česmički.

Prethodnik: Matija Korvin (1458. - 1490.) Nasljednik:
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) Vladislav II. (1490. - 1516.)