Stjepan Držislav

Izvor: Wikipedia

Stjepan Držislav hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića. Vladao je od 969. do 996.[1]/997.[2] godine.

Sin je kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene. Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s Bizantom i njihov saveznik u borbi protiv bugarskog carstva.

Bugarski car Samuilo (980.-1014.) uspio je za nekoliko godina proširiti svoju vlast na Bosnu, Srijem, Srbiju i današnje srpsko Podunavlje, te na cijelo jadransko primorje južno od rijeke Cetine, osvojivši Duklju, Travunju, Zahumlje i neretvansku područje. Tako je postao opasan susjed hrvatskoj državi između godine 986. i 989.

Car Samuilo provalio je i u Hrvatsku, ali ju nije uspio pokoriti, što dokazuje da se je Hrvatska za vladanja Krešimira II. i njegova sina Stjepana Držislava uspjela oporaviti od posljedica unutarnjih sukoba. Kraljevina Hrvatska je bila u savezu s Bizantom, koji je vodio 40-godišnji rat s carem Samuilom. S ciljem da što više učvrsti savezničke odnose, Bizant je ustupio Stjepanu Držislavu na upravu dalmatinske gradove i otoke, kao nekad Tomislavu. Samom Držislavu, Bizant je priznao kraljevski naslov i obdario ga kraljevskim znakovima: krunom, žezlom, plaštem i zlatnom jabukom, te ga je odlikovalo titulom carskog "eparha i patricija". Stoga se Držislava smatra prvim hrvatskim okrunjenim kraljem, a tom je prigodom Držislav uzeo ime Stjepan.

Dugi mir u 10. stoljeću između Hrvata i Mlečana omogućio je razvoj trgovine na moru. Međutim Mlečani koji su najviše profitirali tom trgovinom, nakon što su uspostavili dobre odnose s Bizantom i njemačko-rimskim carstvom, odlučili su prestati plaćati "uobičajeni danak" ("solitus census") Hrvatima i Neretvanima, što je dovelo do novih sukoba na moru.

Kralj Stjepan Držislav umro je god. 996.[3]/997.[4] a za sobom je ostavio tri sina; Svetoslava Suronju, Krešimira i Gojslava.


Legenda o nastanku hrvatskog grba[uredi - уреди]

Za kralja Stjepana Držislava veže se legenda o nastanku hrvatskog grba. Legenda kaže da je kralj Držislav dosta ratovao s Mlečanima koji su htjeli osvojiti hrvatsku obalu Jadrana. I u jednom takvom ratu kralj je pao u mletačko ropstvo i bio bačen u zatvor u Veneciji. Mletački dužd Petar II. Orseolo dočuo je nakon nekog vremena da kralj Držislav dobro igra šah. Zato mu je uputio sljedeći izazov: ako ga u tri partije šaha pobijedi, bit će oslobođen i može se vratiti u svoju zemlju. Kralj Držislav je prihvatio izazov i u sve tri partije pobijedio mletačkoga dužda. Dužd je održao riječ i kralj se mogao vratiti kući. Držislav je tada iz zahvalnosti u sjećanje na taj trenutak uzeo šahovsku ploču kao svoj grb i grb svoga naroda. Taj grb ostao je do danas.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Detling, Samaržija: Koraci kroz vrijeme II, udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.
  2. Goldstein: Hrvatska povijest; Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista, svezak 21
  3. Detling, Samaržija: Koraci kroz vrijeme II, udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.
  4. Goldstein: Hrvatska povijest; Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista, svezak 21
Prethodnik: Stjepan Držislav (969. - 997.) Nasljednik:
Krešimir II. (949. - 969.) Svetoslav Suronja (997. - 1000.)