Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa ZAVNOH)
Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, održana 13 juna 1943. u Otočcu.
Jedna od govornica na osnivačkoj skupštini ZAVNOH-a, 13 juna 1943.
Kulturno-umetnički odsjek Zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske u Otočcu 1943.

ZAVNOH ili punim imenom Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (kratica ZAVNOH koja je i poimeničena) najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, osnovan od antifašističkoga pokreta.

Hronologija[uredi - уреди]

Značajniji datumi u radu ZAVNOH-a su:

  • 13.6. 1943. u Otočcu održano je prvo zasjedanje ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadaće najvišega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, čiji predsjednik postaje hrvatski književnik Vladimir Nazor.
  • 14.6. 1943. na proplanku pokraj jezera Labudovac (jednoga od Plitvičkih jezera) održana je radna sjednica ZAVNOH-a;
  • 21.7. 1945. u sabornici na Markovom trgu održano je četvrto zasjedanje i tog dana promijenjen je naziv u Narodni sabor Hrvatske. Predsjednik Predsjedništva Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor povjerio je mandat za sastav vlade Vladimiru Bakariću, a on je predložio višestranačku vladu, koja se sastojala od četiri predstavnika KPH, petorice HSS-ovaca, četvorice predstavnika Srba iz Hrvatske i jednoga izvanstranačkog ministra.
  • 26.2. 1946. Predsjedništvo Narodnog sabora Hrvatske donosi Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske i od tada djeluje kao Prezidij Sabora Narodne Republike Hrvatske.[1] Narodna vlada mijenja naziv u Vlada Sabora Narodne Republike Hrvatske. Udio komunista u Prezidiju raste na 70%, a u Vladi na 87%.
  • 26.30.8. 1946. održano je peto zasjedanje Sabora, prvo pod novim nazivom Sabor Narodne Republike Hrvatske, koje je kasnije (18.1. 1947.) kao Ustavotvorni Sabor NRH promulgiralo prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske.[2]

Upravni ustroj[uredi - уреди]

Ustroj Federalne Države Hrvatske razvijao se u Narodnooslobodilačkom pokretu, po modelu od dna do vrha, što znači da su se prvo razvijali niži oblici organiziranja, koji su svoj vrhunac dosegli stvaranjem Zavnoha. Tako je potkraj 1941. bilo 677 različitih narodnooslobodilačkih odbora,[3] 1942. ima već 1609 NOO-a, a krajem 1943. 4596 NOO-a.[3]

Od navedenih 4596 NOO-a, na širem zagrebačkomu području djelovalo ih je 1147, 699 u Slavoniji, 703 u Dalmaciji, 491 u Istri, 178 u Pokuplju, 247 na Banovini, 278 u Lici, 318 na Kordunu, 183 u Gorskomu kotaru, 266 u Hrvatskom primorju i 86 u karlovačkomu okružju.

Od tog broja opstojalo je: oblasnih – 3, okružna – 23, gradskih NOO u stupnju okružnih – 1, kotarskih – 106, općinskih – 566 (gradskih u stupnju općinskih – 21, općinskih – 545), mjestnih – 3696 i 201 ostalih vrsta NOO-a (rajonskih – 18, uličnih – 71, NO odbora u poduzećima i ustanovama – 65, zavičajnih – 11, te akcijskih i drugih – 36).

Dan Zavnoha[uredi - уреди]

U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj se kao Dan Zavnoha od 1982. do 1990. smatrao 14.6..[4]

Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana demokratske Hrvatske[uredi - уреди]

Coat of arms of Croatia.svg

Ovaj članak je dio serije
Povijest Hrvatske

Slika Otona Ivekovića: Krunidba kralja Tomislava
Rana povjest
Prije Hrvata
Porijeklo Hrvata
Srednjovjekovna povjest
Panonska Hrvatska
Primorska Hrvatska
Hrvatsko kraljevstvo
Unija s Ugarskom
Habsburška vladavina
Hrvatska u 20. stoljeću
Kraljevina SHS/Jugoslavija
Banovina Hrvatska
Drugi svjetski rat u Hrvatskoj
Nezavisna država Hrvatska
ZAVNOH
SFRJ
Moderna Hrvatska
Domovinski rat
Poratna Republika Hrvatska
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a, održanom 8. i 9. svibnja 1944. godine, odlučeno je da se ZAVNOH pretvori u državni sabor Hrvatske i time postaje najviša izvršna i zakonodavna vlast u Hrvatskoj, a u Deklaraciji o osnovnim pravima naroda i građana demokratske Hrvatske, među ostalim, donesena su načela o samoodređenju, ravnopravnosti i suverenosti naroda, izjednačavanju žena i muškaraca pred zakonom zajamčena je sloboda vjeroispovijesti i osigurano je besplatno obrazovanje za sve građane.

1. Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravnopravni.Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj osigurat će se sva prava na nacionalni život.

2. Svi građani Federalne Države Hrvatske jednaki su i ravnopravni bez obzira nanarodnost, rasu i vjeroispovjest.

3. Žene uživaju sva prava jednako kao i muškarci.

4. Svakom građaninu zajmčena je sigurnost ličnosti i imovine. Zajmčeno je pravovlasništva i privatna inicijativa u gospodarskom životu.

5. Svim građanima zajamčena je sloboda vjeroispovjesti i sloboda savjesti.

6. Svim građanima zajamčena je sloboda govora, štampe, zbora, dogovora iudruživanja. Ova prava vrše građani za vrijeme NOB-e u okviruNarodnooslobodilačkog pokreta.

7. Izborno pravo u demokratskoj Hrvatskoj vrše birači tajnim glasanjem na osnoviopćeg, jednakog i neposrednog izbornog prava. Pravo birati i biti biran u sva iz-borna tijela narodne vlasti ima svaki građanin i svaka građanka, koji navrše 18 go-dina života. Borci NOV i PO imaju pravo birati i biti birani bez obzira na godineživota. Od načela neposrednog i tajnog glasanja može se po odluci ZAVNOH-aodstupiti za vrijeme trajanja narodno-oslobodilačkog rata.Maloumna lica kao i lica, koja se ogriješe o interese narodnooslobodilačke borbe,lišavaju se prava predviđenih u točki 6. i 7. ove Deklaracije.

8. Dužnost je i čast svakog za oružje sposobnog građanina bez razlikenarodnosti i vjere, da kao vojnik Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskihodreda aktivno učestvuje u oslobodilačkoj borbi. Izdajstvo domovine, služba nepri-jatelju i špijunaža u korist neprijatelja, kažnjava se smrću.

9. U interesu osiguranja i učvršćenja demokratskog poretka i bratstva narodaJugoslavije kao njihovih najvećih tekovina, u interesu svih tekovina Narodno-oslobodilačke borbe, zabranjuju se i progone sve fašističke i profašističke djelatnosti,jer su uperene protiv slobode, nezavisnosti i bratske zajednice naroda Jugoslavije.

10. Svakom građaninu zajmčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, na načinpredviđen zakonom, ako se tim rješenjima smatra oštećen ili povrijeđen u pravu.Svaki građanin ima pravo molbe i pritužbe na sve državne vlasti.Nitko ne može biti suđen bez prethodnog sudskog postupka.

11. Narodna državna vlast brine se za uklanjanje nepismenosti i podizanjenarodne kulture, te osigurava svim građanima besplatno prosvjećivanje.

Za Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

U Topuskom, 09. svibnja 1944. godine

Predsjednik: Vladimir Nazor [5]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske, Narodne novine, 34/46., od četvrtka, 28. veljače 1946.
  2. Ustav Narodne Republike Hrvatske, Narodne novine, 7/47., od četvrtka, 23. 1. 1947.
  3. 3.0 3.1 Tuđman, Franjo. Bespuća povijesne zbiljnosti : Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Biblioteka Hrvatske povjesnice, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., ISBN 86-401-0042-X
    Wikicitati „Osim toga, NOP u Hrvatskoj postigao je najviši stupanj političke organizacije antifašističke fronte i nove revolucionarne vlasti: potkraj 1941. u Hrvatskoj je bilo 677 različitih odbora NOP-a, godinu dana kasnije ima već 1609 NOO-a, a na kraju 1943. sva je Hrvatska prekrivena s mrežom od 4596 NOO-a, od mjesnih preko kotarskih do okružnih i oblasnih.“
    (Tuđman, 1990., 443.)
  4. Zakon o Povelji i Plaketi Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske
  5. http://sabh.hr/dokumenti/brosure/nob_naroda_hrvatske.pdf | NOB naroda hrvatske str:65,65

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Heraldic hourglass.svg Nedovršeni članak Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Emblem of SFR Yugoslavia.svg Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije
ASNO Makedonije | ASNO Srbije | Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja |

ZAVNO Bosne i Hercegovine | ZAVNO Hrvatske | Slovenačko narodnooslobodilačko veće