Hrvatska stranka (1905.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Hrvatska stranka nastala je 1905., u Dalmaciji, spajanjem Narodne (hrvatske) stranke i Stranke prava, što je bila posljedica ujedinjenja Stranke prava i Neovisne narodne stranke u Banskoj Hrvatskoj, 1903. godine, čime je tamo nastala Hrvatska stranka prava.

Prvaci su bili Pero Čingrija, Ante Trumbić i Frano Supilo. Glavni cilj Stranke bilo je zalaganje za politiku novoga kursa,a u programu je stajalo: "Hrvati i Srbi su jedan narod po krvi i jeziku, spojeni nerazdruživo zemljištem, na kojem stanuju..." Time je Hrvatska stranka otvoreno stala na jugoslavensko stajalište, a dr. Ante Trumbić i Fran Supilo odbacili su svaku svezu s izvornim pravaštvom. Poslije se je zalagala za trijalizam i ujedinjenje hrvatskih i slovenskih prostora unutar Monarhije, uz oslon na bečki dvor, što je bila politika Čiste stranke prava u Banskoj Hrvatskoj, dok se je Hrvatska stranka prava više oslanjala na ugarsku vladu, protiv Beča. Pojava austrofilstva je bila posljedica priljeva i primanja članstva Narodne hrvatske stranke u Hrvatsku stranku, što je rezultiralo odvajanjem jedne skupine. To je bilo 28. rujna 1908. kad se od većine bivših pristaša Hrvatske stranke iz iz dubrovačkog i korčulanskog kotara odvojilo i formiralo u Dubrovniku Samostalnu organizacije Hrvatske stranke; Pero Čingrija je bio predsjednikom, Roko Arneri potpredsjednikom, a tajnikom Milorad Medini.[1] Odvajanje ove skupine je bio jednim od razloga sloma politike novog kursa u Dalmaciji.[1]

No za razliku od Čiste stranke prava, političari Hrvatske stranke su ujedno zdušno radili i na mogućemu općem južnoslavenskom ujedinjenju, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, što se je i ostvarilo. To su također činili i prvaci Hrvatske stranke prava.

Medijsko pokriće te stranke su 1908. godine bile Trumbićeve dnevne novine Velebit, prvi dnevni list na hrvatskom u Splitu uopće[2].

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Dr. Ivo Perić: Hrvatska i svijet u XX. stoljeću, Zagreb, 1995.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Anali Dubrovnik 36 (1998.) Pero Depolo: Političke struje u Dubrovniku i aneksija Bosne i Hercegovine (I. dio)
  2. 100 godina Sveučilišne knjižnice u Splitu Arhivirano 2011-09-23 na Wayback Machine-u Zbornik, str. 131