Josip Runjanin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Josif Runjanin
Ilirizam
Biografske informacije
RođenjeJosif Runjanin
8. prosinca 1821.
Vinkovci
Smrt2. veljače 1878.
Novi Sad
Znamenita djela

Josif Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. - Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.[1]

Časnička služba[uredi | uredi kod]

Rođen je u Vinkovcima, u srpskoj porodici cincariskoga podrijetla, gdje je i kršten, u pravoslavnoj crkvi Silaska Svetog Duha.[2] Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.

Godine 1847 služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. godine postao je poručnikom druge, a u svibnju poručnikom prve klase, te u rujnu iste godine natporučnikom. U rujnu 1849. godine unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju 1857. godine. Deset godina nakon toga dobiva čin majora, a 1871. godine unaprijeđen je u čin potpukovnika i umirovljen. Poznato je kako je između 1848. i 1866. godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji, te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. godine u Hrvatski sabor. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u Novome Sadu do smrti. Sahranjen je u Novome Sadu na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.

Skladanje hrvatske himne[uredi | uredi kod]

Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju,[3] ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848. godina.

U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: "...God 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "Lucia di Lammermoor"..."

Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom.

Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891., kada nijedan od autora više nije bio živ.

Ostali radovi[uredi | uredi kod]

Osim hrvatske himne, Runjanin je skladao glazbu za još dvije pjesme:

Izvori[uredi | uredi kod]

  • Znameniti i zaslužni Hrvati - Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagrebu, 1925., str. 232.
  1. enciklopedija.lzmk.hr: Runjanin, Josip, preuzeto 17. studenoga 2013.
  2. 2,0 2,1 Moljac.hr: Životopis Josipa Runjanina Arhivirano 2013-02-05 na Wayback Machine-u, preuzeto 17. studenoga 2013.
  3. Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., (Hrčak), fusnota 22 na str. 159.:

    Najvjerojatnije ju je uglazbio Josip Runjanin (1821.–1878.), onodobni kadet Prve banske pukovnije u Glini, na tekst pjesme Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Neki misle da je Lijepu našu skladao onodobni kapelnik pukovnijske glazbe u Glini Josip Wendl. Nesporno je da su je časnici i poznatiji građani pjevali u Glini već tijekom 1846. dakle gotovo 50 godina prije njezina proglašenja hrvatskom himnom (1891.). (Usp. o tome, Pjevački vjesnik, 6 (1910.), 10, 108-109; Milan BABIĆ, »U Glini je prvi put 1846. g. odjeknula hrvatska himna«, Jutarnji list, 29 (1939.), 10029, 12.

  4. ZAMP Baza autora: Ljubimo te naša diko (Hrvati svome banu), preuzeto 17. studenoga 2013.
  5. 5,0 5,1 Republika. str. 41., fusnota 2:

    Najpoznatije su među njima domoljubne: Ljubimo te, naša diko!, spjevana u čast Trnskovu pukovniku u Glini, poslije hrvatskome banu Josipu Jelačiću, koju je uglazbio kompozitor hrvatske himne, graničarski pukovnik Josip Runjanin; (...)

    , preuzeto 17. studenoga 2013.
  6. Josip Šarčević, Josip Runjanin (Josif) Arhivirano 2014-10-06 na Wayback Machine-u:

    Uz zapovjednika Jelačića oduševio se za ilirski narodni preporod. Godine 1844. njemu u čast komponira napjev na tekst Ivana Trnskog “Ljubimo te, naša diko”.

    , povijest.net, preuzeto 17. studenoga 2013.
  7. Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., (Hrčak), str. 167.:

    Marić i Trnski složno djeluju i prigodom predstavljanja nekih pjesama Trnskoga 1843. posvećenih pukovniku Jelačiću, a tu ponajprije mislimo na pjesmu Ljubimo te naša diko, koju je uglazbio Josip Runjanin, (...)

  8. Boris Dežulović, Boris Dežulović: Mala nam je Mare došla iz Šumadije, preuzeto 17. studenoga 2013.
  9. Milan Trbojević, Prilog izgradnji novih srpsko-hrvatskih odnosa, preuzeto 17. studenoga 2013.