Jarmina

Jarmina
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Andrija Draganić
Županija	Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	2.627
Geografija
Koordinate
Jarmina Jarmina (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	32280

Jarmina je naselje i istoimena općina u istočnom dijelu Hrvatske.

Zemljopis

Općina Jarmina se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije.

Općina Jarmina graniči s 3 jedinice lokalne samouprave, a to su: Općina Markušica na sjeveru, zapadu i istoku, Općina Ivankovo i Grad Vinkovci na južnoj strani.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jarmina imala je 2.627 stanovnika u jednom naselju - Jarmini.

U ovoj tablici je prikazan pregled po starosti stanovništva:

Spol muški ženski svi S
T
A
R
O
S
T 0-4 90 119 209 5-9 104 101 205 10-14 107 86 193 15-19 114 94 208 20-24 93 90 183 25-29 104 80 184 30-34 97 111 208 35-39 115 83 198 40-44 108 90 198 45-49 64 69 133 50-54 72 68 140 55-59 67 73 140 60-64 78 76 154 65-69 57 73 130 70-74 31 48 79 75-79 10 21 31 80-84 2 10 12 85-89 1 7 8 90-94 1 1 2 95 i više 1 0 1 Nepoznato 7 4 11 Ukupno 1323 1304 2627

Povijest

Prema nekim mišljenjima (pučka etimologija) ime posjeda i sela Jarmina moglo je nastati od riječi jaram, jer se mala uzvisina između Bosuta i Vuke na kojoj se nalazila stara Jarmina uzdiže kao jaram na ravnici.

U srednjovjekovnim spomenicima pisanim latinskim jezikom naziv posjeda Jarmina zabilježen je u sljedećim oblicima: 1324. kao Jarumpna, a tijekom 14. stoljeća kao Jarumna. U obliku Jaronnazenthmiklos - Jarmina Sveti Nikola, prema tadašnjoj istoimenoj crkvi, mjesto je zabilježeno 1455. godine. Pod imenom Jaronna posjed se spominje 1481. godine, a 1484. i 1488. kao Jaromna.

Početkom 16. stoljeća ime je posjeda zapisano u obliku Jaramina, od čega se kasnije razvio naziv Jarmina, koji je prvi put ubilježen 1702. godine. Na zemljopisnoj karti iz 1709. godine ime sela upisano je u obliku Jarmena. Nakon toga to se ime pojavljuje u obliku u kojem ga i danas nalazimo - Jarmina.

Doturska Jarmina nije ležala na današnjem položaju sela, nego ondje gdje je hatar «Staro Crkvište». Tu je bila jarminska župna crkva Sv. Nikole, koja se spominje u dokumentima između 1332. i 1335. godine u popisima papinskog sakupljača novca za Svetu zemlju i križarsku vojsku. Pod Turcima od 1536. do 1662. ta se crkva više ne spominje. Ona je već u 16. stoljeću počela propadati, te je polako prešla u ruševine. Ali se za njezino postojanje ipak znalo, te je sačuvana samo u nazivu hatara «Staro Crkvište»

Nakon nekoliko pokušaja da se iz Bosne doseljeni Srbi zadrže u Jarmini, što nije uspjelo, njih je oko 1770. godine sasvim nestalo iz Jarmine.

Tada su u Jarminu uselili najprije Hrvati Ličani iz Modruša i Brinja i naselili oko tridesetak kuća. Kasnije su se pored Hrvata u Jarminu doselili u izvjesnom broju Česi i Slovaci. Tada je već Jarmina postala veće selo, te je u crkvenom pogledu bila filijala Ivankovačke župe.

Oko 1770. godine novi posjednici jarminskog posjeda dignu to hrvatsko, češko i slovačko stanovništvo, a na njihovim selištima nastane njemačke došljake.

One hrvatske, češke i slovačke obitelji, koje su stjecajem prilika ostale u Jarmini, ženidbama i stalnim njemačkim utjecajem s vremenom su ponijemčene.

Poslije propasti srednjovijekovne jarminske župe u Jarmini se ponovo osniva župa 1805. godine. Jarmina je tada dobro naseljena Nijemcima. Prvi župnik ove obnovljene župe je Švicarac Franjo Saleški Sebastijan Rueschegg.

Župna crkva Sv. Vendelina, opata sagrađena je 1847. godine, a blagoslovio ju je vinkovački župnik Ivan Lauš, 20. listopada 1847. godine, na dan zaštinika župe Sv. Vendelina, opata. Ovu crkvu gradio je župnik Karlo Hartl, rodom iz Osijeka. Prije ove crkve postojala je u Jarmini manja crkva koja je srušena kako bi se sagradila nova.

Za vladanja austrijskog cara Leopolda osnovana je 1790. godine pučka škola u Jarmini.

1944. godine je komunistička vlast protjerala sve jarminačke Nijemce u svoju državu. Na njihova ognjišta doseljavaju Hrvati iz Hrvatskog zagorja, koji su najprije bili naseljeni u srpskim selima između Jarmine i Osijeka, a s njima zajedno ili malo poslije njih doseljavaju i novi Hrvati iz Hrvatskog zagorja. Tako je Jarmina danas u najvećoj većini hrvatsko selo s nešto malo Srba koji su za vrijeme Domovinskog rata ostali u selu.

Jarmina je teško stradala za vrijeme rata u Hrvatskoj, kada je od 17.8. 1991. do proljeća 1992. bila izložena čestim artiljerijskim napadama od strane JNA odnosno srpskih snaga. Pogotovo je teško stradala crkva, ali se selo uglavnom obnovilo do 1994.

Obrazovanje

Osnovna škola "Matija Gubec"

Vanjske veze

• Službena stranica Općine Jarmina
• Udruga katoličkih izviđača Jarmina