Mary Wollstonecraft

Izvor: Wikipedia
Mary Wollstonecraft (oko 1797.), autor: John Opie.

Mary Wollstonecraft (Hoxton, 27.4. 1759. - London, 10.9. 1797.) je bila britanska književnica, filozofkinja i rana feministkinja.

Napisala je nekoliko romana, eseja i dječijih knjiga, a najpoznatija je po djelima: Obrana prava muškaraca (1790.), kritici pamfleta Edmunda Burkea o Francuskoj revoluciji, i Obrana prava žena (1792.), koje se smatra njenim najvažnijim radom.

Nešto kasnije, Wollstonecraftova tvrdi da se karakter žene formira pod utjecajem obrazovanja (ili manjka istog) koji kontroliraju muškarci te da je brak legalizirana prostitucija. Zalagala se za društveni poredak zasnovan na razumu i koji je neopterećen bilo kakvim praznovjerjem ili predrasudama.

Wollstonecraftova je bila u braku sa filozofom Williamom Godwinom, istaknutim ateistom i praocem anarhističkog pokreta, a poznata je i kao majka Mary Shelley, autorke romana Frankenstein ili moderni Prometej. Ubrzo nakon što je rodila kćerku, Mary Wollstonecraft umire od porodiljnske groznice.

Djela[uredi - уреди]

  • Thoughts on the Education of Daughters (1787.)
  • Mary: A fiction (1788.)
  • Original Stories from Real Life (1788.)
  • Of the Importance of Religious Opinions (1788.)
  • The Female Reader (1789.)
  • Young Grandison (1790.)
  • Elements of Morality (1790.)
  • A Vindication of the Rights of Men (hrvatskosrpski: „Obrana prava muškaraca“) (1790.)
  • A Vindication of the Rights of Woman (hrvatskosrpski: „Obrana prava žena“) (1792.)
  • An Historical and Moral View of the French Revolution (1794.)
  • Letters Written during a Short Residence in Sweden, Norway and Denmark (1796.)

Posthumno objavljena djela[uredi - уреди]

  • The Cave of Fancy (1798.)
  • Maria, or The Wrongs of Woman (1798.)
  • Letters to Imlay (1798.)
  • Letters on the Management of Infants (1798.)
  • Lessons (1798.)
  • On Poetry and our Relish for the Beauties of Nature (1798.)

Eksterni linkovi[uredi - уреди]