Mary Wollstonecraft Shelley

Izvor: Wikipedia
Mary Shelley

Mary Wollstonecraft Shelley (rođena 30. august 1797 u Londonu; umrla 1. februara 1851. u Londonu) je bila značajna engleska autorica ranog 19. vijeka.

Mary Wollstonecraft je bila kćerka britanskog autora i filozofa William Godwin i u to vrijeme poznate feministkinje Mary Wollstonecraft. Majka joj je umrla 11 dana poslije njenog rođenja. Njen otac se 1801. vjenčao sa Mary Jane Clairmont, udovicom sa dvoje djece. Sa deset godina Mary je napisala svoju prvu knjigu, jednu ličnu verziju stare dječije knjige Mounseer Nongtongpaw. U svojoj 16. godini upoznala je Percy Bysshe Shelley, sa kojim se tri godine poslije, nakon smrti njegove žene, vjenčala. Mary Shelley je imala troje djece od kojih su dvoje vrlo rano umrli.

Mary i Percy su 1816te, u takozvanoj godini bez ljeta, zajedno sa prijateljem Lord Byron proveli zajednički odmor na Ženevskom jezeru. Zbog kišovitog vremena, njih troje su po cijeli dan pisali strašne priče od kojih je 1818te nastao Mary Shellys roman Frankenstein or The modern Prometheu. Ime "Frankenstein" je Mary vjerovatno uzela od dvorca Frankenstein, koji je vidjela na svom putovanju kotlinom Rheine. Mary je bila veoma načitana žena, što se u mnogim motivima njenih romana oslikava. Smrt njenog supruga bio je također povod pisanju romana The Last Man (1826). U svojim romanima obrađivala je kako svoje tako i doživljaje iz kruga svojih prijatelja.

Mary Shelley je umrla kao uvažena autorica 1851. godine u Londonu.

Djela[uredi - уреди]

  • History of a Six Weeks' Tour (1817)
  • Frankenstein or The Modern Prometheus (1818)
  • Valperga or The Life and Adventures of Castrussio, Price of Lucca (1823)
  • The Last Man (1826)
  • The Fortunes of Perkin Warbeck (1830)
  • Rambles in Germany and Italy in 1840, 1842 and 1843 (1844)

Eksterni linkovi[uredi - уреди]