Prosvijećeni apsolutizam

Izvor: Wikipedia

Prosvijećeni apsolutizam ili despotizam je izraz kojim se u najširem smislu opisuje vladavina apsolutnog ili autokratskog monarha, odnosno despota koji vladarske ovlasti koristi kako bi postigao blagostanje i napredak svojih podanika, u pravilu motiviran nastojanjem da se dosegne neki uzvišeni i apstraktni ideal. U užem smislu se taj izraz koristi za apsolutističke monarhije u Evropi 18. vijeka čiji su vladari, u većoj ili manjoj mjeri, prihvatili ideje Prosvjetiteljstva, najčešće temeljene na racionalizmu, te ih nastojali primijeniti u praksi kroz niz reformi kojima je, u većoj ili manjoj mjeri, uvođena sloboda vjeroispovjesti, sloboda izražavanja, pravo vlasništva, slobodna trgovina i sl. U tom smislu su takvi vladari bili "prosvijećeni", ali, s druge strane, nisu prihvaćali nikakve reforme političkog sistema u smjeru demokracije odnosno smanjivanja njihovih vladari ovlasti, smatrajući da je upravo njihov "apsolutizam" ono što omogućava takve reforme, odnosno da jedino vladarski autoritet može slomiti konzervativne i "iracionalne" otpore modernim idejama.

Prosvijećeni apsolutizam je bio ideal, odnosno sistem koji su podržavali i mnogi prosvjetiteljski mislioci kao Voltaire, dok su kasniji prosvjetitelji u njemu vidjeli klicu tiranije te kao alternativu predlagali ideje konstitucionalizma i republikanstva koje će svoj ideal naći u građanskim revolucijama. Nakon njih je u svijetu ostalo vrlo malo država koje su po svom ustrojstvu apsolutne monarhije, a samim time i malo prilika da se neki vladar nazove "prosvijećenim despotom".

V. također[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]