Marksizam
Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.
Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. vijeka, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno naučna i revolucionarna. Marksizam historiju tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.
Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.
Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Evropi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Lenjin, Staljin, Mao i Pol Pot.
Sadržaj/Садржај |
Klasični marksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Klasični marksizam.
Karl Marx i Friedrich Engels[uredi - уреди]
Karl Marx je boraveći uglavnom u emigraciji i u oskudnim (ne)prilikama ,a uz finansijsku,političku i stručnu pomoć fabrikanta Fridriha Engelsa(Friedrich Engels), počeo da pise glavna dela savremenog socijalističkog(komunističkog) pokreta: Manifest komunističke partije, Klasne borbe u Francuskoj, Osnovi kritike političke ekonomije, Kapital i druga dela. Od pretežno usmerenih dela najpoznatija su: Kritika Hegelove filozofije državnog prava, Ekonomsko-filozofski pukopisi i Teze o Fojerbahu.
Rani utjecaji[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Utjecaji na Karla Marxa.
Glavne ideje[uredi - уреди]
Klasa[uredi - уреди]
Zapadni marksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Zapadni marksizam.
Škole zapadne marksističke misli[uredi - уреди]
Strukturni marksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Strukturni marksizam.
Neomarksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Neomarksizam.
Frankfurtska škola[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Frankfurtska škola.
Kulturni marksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Kulturni marksizam.
Analitički marksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Analitički marksizam.
Marksistički humanizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Marksistički humanizam.
Ključni zapadni marksisti[uredi - уреди]
Georg Lukács[uredi - уреди]
Karl Korsch[uredi - уреди]
Antonio Gramsci[uredi - уреди]
Louis Althusser[uredi - уреди]
Herbert Marcuse[uredi - уреди]
Postmarksizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Postmarksizam.
Marksistički feminizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Marksistički feminizam.
Marksizam u političkoj praksi[uredi - уреди]
Historija[uredi - уреди]
Socijaldemokracija[uredi - уреди]
Socijalizam[uredi - уреди]
Komunizam[uredi - уреди]
|
|||||||||||||||||
- Za više detalja, v. Komunizam i Komunistička država.
Marksizam-lenjinizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Lenjinizam.
Trockizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Trockizam.
Maoizam[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Maoizam.
Ostali[uredi - уреди]
Osporavanja marksističke prirode pojedinih pokreta[uredi - уреди]
Kritike[uredi - уреди]
- Za više detalja o ovoj temi, v. Kritike marksizma.
Izvori[uredi - уреди]
- Avineri, Shlomo (1968). The Social and Political Thought of Karl Marx. Cambridge University Press.
- Kolakowski, Leszek. Main Currents in Marxism.
- Parkes, Henry Bamford (1939). Marxism: An Autopsy. Boston: Houghton Mifflin.
- Screpanti, E; S. Zamagna (1993). An Outline of the History of Economic Thought.
- Sowell, Thomas (1985). Marxism: Philosophy and Economics. New York: William Morrow. pp. 281 p. ISBN 0-688-06426-4.
V. također[uredi - уреди]
Eksterni linkovi[uredi - уреди]
- Marxism Online
- A Marxism FAQ - under construction
- libcom.org - class struggle history, theory and discussion including many works by Marx and marxists
- Introductory article by Michael A. Lebowitz
- History of Economic Thought: Marxian School
- Modern Variants of Marxian political economy
- Marxist.com In Defence of Marxism
- Marxists Internet Archive
- Pathfinder Books, Marxist bookstore online
- Marxism Page
- Marxist.net Marxist Resources from the Committee for a Workers' International
- Libertarian Communist Library Marxism archive
- Marxism FAQ
- The Open Society and Its Enemies. Volume II: The High Tide of Prophecy (Hegel, Marx and the Aftermath) critique by Karl Popper
- An Austrian Perspective on the History of Economic Thought. Volume II: Classical Economics (Ricardo, Marx and Stuart Mill) critique by Murray Rothbard
- Resurrecting Marx: The Analytical Marxists on Freedom, Exploitation, and Justice critique by David Gordon
- Debating MarxismMichael Albert (ParEcon) vs. Alan Maass (Marxism)
- Slobodna Jugoslavija - Najveća arhiva klasika marksizma na SH-HS jeziku
Novi Plamen - demokratsko-marksisticki casopis
