Fašizam

Izvor: Wikipedia

Fašizam je naziv za ideologije i pokrete koji smatraju kako je država temelj ljudskog društva, odnosno institucija koja treba u potpunosti nadzirati svaki aspekt društvenog života.

Fašizam je ime dobio po pokretu koga je u Italiji osnovao Benito Mussolini i koji je bio na vlasti do 1922. do 1943. godine. Fašizam je poslužio kao inspiracija za mnoge druge pokrete u Evropi i svijetu prije drugog svjetskog rata, od kojih je najpoznatiji nacionalsocijalizam koji je vladao Njemačkom od 1933. do 1945. godine.

Fašistički režimi i pokreti su se razlikovali od zemlje do zemlje, ali im je zajednička bilo stavljanje države iznad pojedinca i njegovih prava, politički sistem izgrađen oko jedne stranke i jednog vođe, te korporativni ekonomski sistem kome je cilj bio postići harmoniju između različitih društvenih klasa.

Fašizam se često opisuje kao ekstremni oblik nacionalizma, s obzirom da su većina država u kojima se pojavio bile nacionalne države. U višeetničkim sredinama se fašizam često manifestirao kroz etničku, rasnu i vjersku netoleranciju, čiji je krajnji izraz bio Holokaust.

Prava pojedinca u fašizmu su skroz ukinuta, a nasilje je bilo institucionalizirano kao oruđe unutrašnje, pa i vanjske politike. Bila je dozvoljena samo jedna stranka, a sloboda štampe i izražavanja nisu postojale.

Fašizam je nestao sa historijske scene s krajem drugog svjetskog rata, iako su i poslije nastajali režimi s određenim primjesama fašizma.

Fašizam se danas uglavnom koristi kao pejorativan termin kojim se neki režim, institucija ili pojedinac opisuje kao neopravdano represivan.

Izraz fašizam[uredi - уреди]

Izraz fašizam (it. fascismo) su početkom 1920-ih popularizirali Mussolini i neohegelijanski filozof Giovanni Gentile. On dolazi od italijanske riječi fascio, koja doslovno znači "snop", a u prenesenom smislu "savez". Ta riječ potječe od latinske riječi fasces, koja je u Starom Rimu označavala snop pruća sa sjekirom koga su liktori koristili za izvršenje tjelesnih kazni za prijestupnike, odnosno kao simbol državne vlasti. Fašisti su preuzeli tu simboliku, naglašavajući nadmoć države nad pojedincem, ali i nužnost nacionalnog zajedništva, inzistirajući na alegoriji od snopu koji se ne može razbiti za razliku od jednog pruta. Fasces je kasnije preuzet i kao simbol fašističkog pokreta, koji se kao takav samodefinirao kroz organizaciju Fasci di combattimento (Borbeni savezi) i kroz Fašistički manifest.

Definicije i opseg riječi[uredi - уреди]

Glavni članak: Definicije fašizma

Autoritarna i totalitarna država[uredi - уреди]

Fašist kao epitet[uredi - уреди]

Glavni članak: Fašist (epitet)

Talijanski fašizam[uredi - уреди]

Osnivač fašizma u Italiji bio je Benito Musolini. Fašistički odredi, stvoreni su 1919, a 1922. godine fašisti su, obučeni u crne uniforme, izvršili "Marš na Rim" i preuzeli vlast u Italiji. Zatim su za nekoliko godina ukinuli sve gradjanske i potiličke slobode i uspostavili diktaturu fašističke partije, jedine dozvoljene političke organizacije. Nacionalizam u Italiji je imao poseban oblik, jer je najvažnija ideološka kategorija bila država, a ne nacija, kao kasnije kod nacista u Njemačkoj.

Razlike i sličnosti s nacizmom[uredi - уреди]

Glavni članak: Nacizam

Rasizam[uredi - уреди]

Religija[uredi - уреди]

Vanjski poslovi[uredi - уреди]

Ekonomsko planiranje[uredi - уреди]

Podrobnije informacije: Ekonomija Italije pod fašizmom

Fašizam i religija[uredi - уреди]

Fašizam i Rimokatolička crkva[uredi - уреди]

Fašizam i protestantske crkve[uredi - уреди]

Fašizam, seksualnost i rodne uloge[uredi - уреди]

Podrobnije informacije: Rodna uloga

Vanjske veze[uredi - уреди]


Wiki Nedovršeni članak Fašizam je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.