Dorani

Izvor: Wikipedia
Serija članaka o historiji Grčke
Acropolis-panorama-night.jpg
Heladski period oko. 32001050. pne.
Egejska civilizacija prije 1600. pne.
Mikenska Grčka oko. 16001200. pne.
Mračno doba oko. 1200800. pne.
Antička Grčka 776323. pne.
Helenistička Grčka 323. pne.146. pne.
Rimska Grčka 146. pne.330 n.e.
Bizantska Grčka 330. n.e.1453.
Otomanska Grčka 14531832
Moderna Grčka poslije 1832.
Teme
Grčki jezik Grčka književnost
Vojna historija Imena Grka

Dorci ili Dorani (grčki: Δωριεῖς, Dōrieis, jednina Δωριεύς, Dōrieus) su bili jedan od tri naroda na koje su drevni Grci dijelili Helene. Heleni su govorili grčki i smatrali se Grcima, iako drevni grčki izvori priznaju da je među njima živjelo i ne-helensko stanovništvo.

Dorani nisu spadali u ne-Helene. Herodot je dao najstariji primjer trodiobe Helena:[1] "... oni koji žive u našoj zemlji se zovu Jonjani, Eolci i Dorani." Opća imena naslijeđena iz starijih vremena su smatrala jednom od te tri grupa, i toiz nastarije literature; na primjer, Ahejci (isto tako poznati kao Danajci, Δαναοί, i Argivci, Ἀργεῖοι) su uglavnom bili Jonjani i Eolci.

Te tri grupe se u drevnim izvorima rijetko spominju kao nekakvi apstraktni koncepti. Dorani su gotovo uvijek samo "Dorani," a njihov najstariji spomen je u Odiseji,[2] kada se već nalaze na Kreti. Herodot za koristi apstraktni izraz ethnos[3], grčku riječ koja je korijen današnje riječi etnička grupa.

Značenje tog apstraknog pojma na drevnom grčkom ovisi o kontekstu. Često se prevodi kao "pleme", "rasa" ili "narod." Dorani ne odgovaraju nijednoj od tih kategorija. Nisu opisana nikakva rasna obilježja; oni su Heleni kao i druge dvije grupe, a nisu ni pleme. Razlikuju se u načinu života i društvenoj organizaciji, što varira od urbane sredine Korinta poznatog po profinjenom stilu umjetnosi i arhitekture do vojničke države Sparte. Identitet je uključivao planinska plemena, ali ona nisu bila ujedinjena u jedno pleme.

Usprkos toga Heleni su znali koje su lokacije dorske a koje nisu. Dorske države su u vrijeme rata često (ali ne uvijek) mogle računati na pomoć drugih dorskih država. Dorani su se razlikovali po dorskom grčkom dijalektu i karakterističnim društvenim i historijskim tradicijama. Tradicionalni izvori im postojbinu smještaju na sjever, sjeveroistočnu planinsku oblast Grčke, drevna Makedoniju i Epir, odakle su ih nikad razjašnjene okolnosti dovele na Peloponez, neke od egejskih otoka, dio maloazijske obale, Magna Graeciae i Krete. Mitologija im je dala eponimskog osnivača, Dorusa, sina Hellenovog, mitološkog patrijarha Helena.

Domovina Dorana

U 5. vijeku pne. Dorani i Jonjani su bili dva najvažnija grčka ethnosa, a čiji je sukob rezultirao u peloponeskom ratu. Stupanj u kojem su se Heleni u tom dobu identificirali kao "Jonjani" i "Dorani" je bio predmet spora.[4] Književna tradicija 5. i 4. vijeka pne. kroz koju su suvremenici gledali etničku identifikaciju je bila pod snažnim utjecajem tadašnje društvene politike. Prema E.N. Tigerstedtu, u 19. vijeku su se evropski poklonici vrlina koje su nazivali "dorskim" sebe nazivali "lakonofilima" i pronalazili paralele sa svojim kulturama; njihove predrasude doprinose tradicionalnim modernim tumačenjima "Dorana".[5]

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Herodot, Opća historija, Knjiga VII, Poglavlje 9A. online at Perseus.
  2. Knjiga XIX linija 177.
  3. Knjiga VII, Poglavlje 73.
  4. Suprotna mišljenja su predstavljan u ovim djelima. Will, Édouard (1956). Doriens et Ioniens: essai sur la valeur du critère ethnique appliqué à l'étude de l'histoire et de la civilisation grecques. Paris: Belles Lettres.  Ova često citirana Willova studija zaključuje da nije bilo prave etničke komponente u grčkoj kulturi 5. vijeka pne., usprkos anti-doranskih elemenata u atenskoj propadgandi. John Alty je izvore, pak, protumačio da je etnicitet ipak motivirao djelovanje u 5. vijeku pne. Alty, John (1982). "Dorians and Ionians". The Journal of Hellenic Studies 102: 1–14. Retrieved 27. 12. 2007..  First page available no charge.
  5. Tigerstedt, E.N. (1965-1978). The Legend of Sparta in Classical Antiquity. Stockholm: Almqvist & Wiksell. str. pages 28-36.  Tigerstedt raspravlja o nastanku priče o doranskoj nvaziji.

Literatura[uredi - уреди]

  • Hall, Jonathan M. (2000). Ethnic Identity in Greek Antiquity. Cambridge University Press. ISBN 0-521-78999-0. 
  • Hall, Jonathan M. (2006), "Dorians: Ancient Ethnic Group", Wilson, Nigel, Encyclopedia of Ancient Greece, New York: Routledge Taylor & Francis Group, ISBN 0-415-97334-1 
  • Müller, Karl Otfried, Die Dorier (1824) was translated by Henry Tufnel and Sir George Cornewall Lewis and published as The History and Antiquities of the Doric Race, (London: John Murray), 1830, in two vols.
  • Drews, Robert (1993). The End of the Bronze Age: Changes in Warfare and the Catastrophe CA. 1200 B.C.. Princeton, New Jersey: Princeton University Press.  Five editions between 1993 and 1995.
  • Pomeroy, Sarah B.; Stanley M. Burstein; Walter Donlan; Jennifer Tolbert Roberts (1999). Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History. Oxford University Press. ISBN 0-19-509742-4. 

V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]