Maslinovo ulje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Maslinovo ulje
Uljara za proizvodnju maslinovog ulja

Maslinovo ulje dobija se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Proizvodnja maslinovog ulja[uredi | uredi kod]

Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Hladno tiještenje je najčistija tehnologija obrade maslina.

Vrste maslinovog ulja[uredi | uredi kod]

Maslinovo ulje se prema kakvoći dijeli na nekoliko vrsta.

Ekstra djevičansko[uredi | uredi kod]

Ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio di oliva extravergine) dobija se nakon prvog tiještenja zdravog ploda masline, a kiselost (slobodne masne kiseline) mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, "ekstra djevičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ružmarina" zapravo nije ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Djevičansko[uredi | uredi kod]

Djevičansko ulje (vergine) se dobiva nakon prvog tiještenja slabijeg ploda masline, pa mu je kiselost u odnosu na ekstra djevičansko ulje nešto veća, ali sadržaj masnih kiselina ne prelazi 2 posto.

Maslinovo ulje[uredi | uredi kod]

Maslinovo ulje se dobiva miješanjem rafiniranog ulja i određene količine ekstra djevičanskog ulja koja služi poboljšanju boje i okusa, a kiselost ovako proizvedenog ulja je oko 5 posto.

Sansa ulje[uredi | uredi kod]

Sansa ulje (olio di sansa) se dobija kemijskim izdvajanjem iz krutih ostataka ploda masline nakon tiještenja. Ovako proizvedeno ulje je slabije kvalitete, ali se može koristiti za prženje, a kiselost mu prelazi 6 posto.

Uloga maslinovog ulja u prehrani[uredi | uredi kod]

Najzdravije od svih vrsta maslinovog ulja je ekstra djevičansko ulje zbog jednostavnog tiještenja i filtriranja masnih kiselina prilikom proizvodnje. Nutricionističko ekstra djevičansko ulje je izuzetno zdravo u prehrani, jer je bogato klorofilom, lecitinom (prirodni antioksidans koji stimulira metabolizam masnoća, šećera i bjelančevina), karotenom, polifenolom (antioksidans) i esencijalnim vitaminima A, D i K te vitaminom E.

Maslinovo ulje je lako probavljivo, a pomaže u borbi protiv raka, kao i rastu djece te usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa koji blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetra i crijeva. Također pomaže kod dijabetesa i čira na želucu.

Najveća značajka ovog ulja je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Naime, zbog visokog sadržaja mono nezasićenih kiselina, maslinovo ulje štiti HDL kolesterol (dobri kolesterol), a smanjuje loši kolesterol (LDL).

Nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina čini maslinovo ulje puno otpornijim na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je ono bolje za kuhanje i prženje.

Maslinovo ulje je čest sastojak kozmetičkih preparata, posebno onih koji se koriste za suhu, oštećenu kožu, kožu koja je podložna ekcemima, kao i preparata za sunčanje. Savjetuje se njegova upotreba u kućnoj radinosti za izradu maski za lice, kosu i tijelo. Osnovni je sastojak mediteranske kuhinje, posebno hladno cijeđeno kao dodatak raznim salatama. Osim dokazane ljekovite i hranjive, priznaje mu se i veoma moćna afrodizijačka uloga.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]