Riba

Izvor: Wikipedia
Ribe
Squalius cephalus Plitvice.jpg
Naučna klasifikacija
Kraljevstvo: Životinje (Animalia)
Odjeljak: Chordata
Šablon:Subphylum: Vertebrata

Conodonta
Hyperoartia

Petromyzontidae

Pteraspidomorphi
Thelodonti
Anaspida
Cephalaspidomorphi

Galeaspida
Pituriaspida
Osteostraci

Gnathostomata

Placodermi
Chondrichthyes
Acanthodii
Osteichthyes
Actinopterygii
Sarcopterygii
Actinistia
Dipnoi (

Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Naročito dobro osjetilo koje je razvijeno kod riba jest osjetilo bočne linije. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari 450 milijuna godina. Procvat su doživjele u geološkom razdoblju devon, koji se zbog toga naziva doba riba. Dijele se na besčeljuste i čeljustouste, koje se zatim opet dijele na hrskavičnjače (Chondrichthyes) (u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i ražovke), i koštunjače (Osteichthyes) koje obuhvaćaju sve ostale ribe. Skupina koštunjača daleko je najbrojnija vrstama. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii), ali su izumrli. Danas na svijetu postoji oko 28,000 vrsta riba.

Dijele se i na: morske i slatkovodne, iako postoje i međuoblici. Ribe su široko rasprostranjene u gotovo svim vodenim ekosistemima na Zemlji. Nađene su na visokoplaninskim potocima i jezerima pasve do najvećih okeanskih dubina.

Znanost koja se bavi ribama zove se ihtiologija.

Oblik i funkcije tijela[uredi - уреди]

Oblik[uredi - уреди]

Lampanyctodes hectoris
(1) - operculum (škržni zaklopac), (2) i (5) - bočna pruga, (3) - prva leđna peraja, (4) - druga leđna peraja, (6) - repna peraja, (7) - analna peraja, (8) - photophores, (9) - trbušna peraja, (10) - prsna peraja

Oblik tijela riba je, prema načinu života, vrlo različit, često uvjetovan okolišem u kojem obitava, kao i načinom života. Brzi plivači imaju tijelo koje liči na torpedo, ribe koje žive na dnu su spljoštene, a one koje žive uz koraljne grebene i u šumama morske trave su bočno spljoštene. I veličine odraslih riba jako variraju ovisno o vrsti. Tako postoje vrste jedva veće od jednog centimetra, pa do oko 18 m.

Koža se sastoji od dva sloja, tanke pousmine i deblje usmine. Pousmina sadrži dvije vrste sluznih žlijezda koje luče sluz, smanjujući tako trenje pri plivanju. Usminu grade stratum spongiosum i stratum compactum. Tu su vezivno tkivo, živci, pigmentne stanice i ljuske (koje se preklapaju).

Razlikuju se bijeli i crveni mišići. Bijeli mišići se kontrahiraju anaerobno pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni se mišići kontrahiraju aerobno, pa za energiju koriste masti.

Posebni organi[uredi - уреди]

  • Električni organi: jaka polja za napad ili odbranu, slaba za primanje električnih osjeta ili za komunikaciju, u muljevitim vodama. Nastaju preobrazbom mišića u stanice koje se nazivaju elektrociti.
  • Svjetleći organi: nalaze se kod riba koje žive na velikim dubinama i u većine riba koje žive ispod 50 metara dubine. U mnogih vrsta svjetlost stvaraju svjetleće bakterije smještene u pojedinim organima.

Građa kostiju[uredi - уреди]

Kostur se sastoji od hrskavice (hrskavičnjače) ili kostiju (koštunjače). Na lubanji imaju škržni kostur koji ima od pet do sedam škržnih lukova od kojih je prednji preoblikovan u donju čeljust. Kralježnica im je povezana s lubanjom. U mišićnom tkivu koštunjače imaju riblje kosti koje su zapravo okoštalo vezivno tkivo. Za upravljanje i plivanje im služe peraje koje su sve pojačane (osim tzv. "masnih peraja" nekih vrsta koje im se nalaze između leđne i repne peraje) zrakasto raspoređenim tankim kostima. Imaju po par prsnih i trbušnih peraja, koje su povezane s ramenim i bočnim pojasom. Neparne peraje, leđna, repna i analna, su povezane s kralježnicom.

Vidi još[uredi - уреди]

Popis jadranskih ribljih vrsta

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Wiki Nedovršeni članak Riba je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.