Duhan

Izvor: Wikipedia
Duvan
Obični duhan
Obični duhan
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Nicotiana
L.
Dvojno ime
Nicotiana tabacum
L.
Područje života
Vrste

N. acuminata
N. alata
N. attenuata
N. bigelovil
N. clevelandii
N. debneyi
N. excelsior
N. exigua
N. forgetiana
N. glauca
N. glutinosa
N. kawakamii
N. knightiana
N. langsdorffii
N. longiflora
N. obtusifolia
N. otephora
N. paniculata
N. plumbagifolia
N. quadrivalvis
N. repanda
N. rustica
N. x sanderae
N. suaveolens
N. sylvestris
N. tabacum
N. tomentosa

Duhan ili duvan (Nicotiana) predstavlja biljni rod iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Izrastu do 2 m, a listovi su 70 cm dužine. Dozreli listovi duhana se suše i prepuštaju fermentaciji kako bi se tako pripremljeni koristili za pušenje, šmkranje i žvakanje. Duhanski proizvodi služe i kao insekticid, a od sjemenaka se ekstrahira tehničko ulje.

Sve do otkrića Amerike duhan nije bio poznat u Evropi.

Upotreba duvana[uredi - уреди]

Pored pušenja duhan se i žvaće, ušmrkava. Duhan se koristi i u farmaceutskoj industriji jer je bogat nikotinom.

Cigaretni dim se sastoji od kapljica smole, nikotina, ugljen monoksida i drugih gasova. Osnovni aktivni farmakološki sastojak duhana je nikotin i on uzrokuje naviku i ovisnost. Jedna cigareta sadrži oko 2 mg nikotina, a smrtonosna doza za čoveka iznosi 0,05 g. Nikotin prodire u krvotok i resorbuje se dok pušač uvlači dim u pluća, a količina resorbovanog nikotina varira od 20-90%. Pod uticajem nikotina nestaje osećaj umora, smanjuje se potreba za hranom, stežu se vene, ubrzava rad srca, povišava krvni i srčani pritisak, a istovremeno se povisuju masnoće i šećer u krvi. Pola sata nakon pušenja funkcije se vraćaju na normalu. Pušenje smanjuje osećaj mirisa i ukusa.

Galerija[uredi - уреди]