Duhan
| Duvan | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Obični duhan
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
Status zaštite: Odomaćeni |
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
| Nicotiana tabacum L. |
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
N. acuminata |
Duhan ili duvan (Nicotiana) predstavlja biljni rod iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Izrastu do 2 m, a listovi su 70 cm dužine. Dozreli listovi duhana se suše i prepuštaju fermentaciji kako bi se tako pripremljeni koristili za pušenje, šmkranje i žvakanje. Duhanski proizvodi služe i kao insekticid, a od sjemenaka se ekstrahira tehničko ulje.
Sve do otkrića Amerike duhan nije bio poznat u Evropi.
Upotreba duvana [uredi - уреди]
Pored pušenja duhan se i žvaće, ušmrkava. Duhan se koristi i u farmaceutskoj industriji jer je bogat nikotinom.
Cigaretni dim se sastoji od kapljica smole, nikotina, ugljen monoksida i drugih gasova. Osnovni aktivni farmakološki sastojak duhana je nikotin i on uzrokuje naviku i ovisnost. Jedna cigareta sadrži oko 2 mg nikotina, a smrtonosna doza za čoveka iznosi 0,05 g. Nikotin prodire u krvotok i resorbuje se dok pušač uvlači dim u pluća, a količina resorbovanog nikotina varira od 20-90%. Pod uticajem nikotina nestaje osećaj umora, smanjuje se potreba za hranom, stežu se vene, ubrzava rad srca, povišava krvni i srčani pritisak, a istovremeno se povisuju masnoće i šećer u krvi. Pola sata nakon pušenja funkcije se vraćaju na normalu. Pušenje smanjuje osećaj mirisa i ukusa.