Kalamata

Izvor: Wikipedia
Kalamata
Καλαμάτα
Kalamata
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Peloponez
Prefektura Mesanija
Stanovništvo 57620 (2001)
Površina 253.2 km²
Visina 0-21 m
Koordinate 37°20′N 22°70′E / 37.333, 23.167Koordinate: 37°20′N 22°70′E / 37.333, 23.167
Poštanski broj 241 00
Pozivni broj 27210
Registarska oznaka KM
Gradonačelnik Asimakis Asimakopoulos
Službena stranica www.kalamata.gr
Karta
Kalamata na karti Grčka
Kalamata
Kalamata

Položaj grada na karti Grčke


Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.

Kalamata je glavni grad i glavna pomorska luka prefekture Mesanija, grad leži na obalama rijeke Nedon u sredini Mesanijskog zaljeva.

Grad je smješten pored ostataka antičkog grada Pharai kojeg spominje Homer.

Kalamata leži 238 km jugozapadno od Atene, oko 60 km, 120 km jugoistočno od grada Pirgosa, te oko 80 km jugo-zapadno od Tripolija, 60 km zapadno od Sparte, i oko 8 km istočno od Mesene. Kalamata je udaljena 215 km južno od Patrasa i 715 km južno od Soluna. Po popisu iz 2001. godine Kalamata je imala 57 620 stanovnika.

Kalamata leži u Mesanijskom zaljevu koji ima brojne duge plaže. Planina Tajget nalazi se udaljena 4 km istočno od grada, autocesta GR-82 Kalamata - Sparta ide po obroncima planine.

Porijeklo imena[uredi - уреди]

Ime Kalamata možda vuče porijeklo iz grčke složenice kala ommata, a što znači lijepe oči. bizantinska crkva pored grada posvećena je djevici Kalomata. Postoji i sasvim druga pretpostavka da je porijeklo imena latinskog porijekla, složenica od dviju riječi; Cala što znači mjesto za sidrenje i Mata malo drvo.

Historija[uredi - уреди]

Za razliku od većine drugih grčkih gradova, Kalamata nije osnovana u antičkim vremenima.

Kalamata je u svojoj historiji često mijenjala gospodare. Bila je pod franačkom vlašću od 1205 do 1381godine. franačka plemićka obitelj Villehardouin, vladala je od 1210 do 1278 godine i izgradila dvorac u mjestu.

Kalamatu su zauzeli Turci 1481 i vladali njome do 1681 godine. Nakon Turaka gradom vladaju Venecijanci do 1715 godine. Za vrijeme mletačke vlasti Kalamata je bolje utvrđena, a grad je doživio ekonomski oporavak i rast.

Turci ponovno zauzimaju Kalamatu 1715 godine, i vladaju njome sve do Grčkog rata za nezavisnost kada je Petros Mavromihalis oslobodio grad 23. februara 1821 godine, od turske vlasti nakon okupacije od skoro 300 godina. Grčke ustanike vodili su vojskovođe; Teodor Kolokotronis, Petros Mavromihalis i Papaflesas. 1825 godine Ibrahim Paša razorio je grad za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost. Nakon toga grad je ponovno podignut i postao je jedna od najznačajnijih luka Mediterana.

Dana 29. aprila 1941 vodila se kod luke u Kalamati žestoke borba između nastupajućih njemačkih snaga i vojnika iz sastava 2. novozelandske divizije.

Današnja Kalamata je drugi grad po veličini na Peloponezu. Grad je trgovačko sjedište poljoprivrednog kraja koji je poznat po proizvodnji i izvozu; grožđica, maslina i maslinovog ulja. Kalamata je ponovno bila svjetskim naslovnicama kada ju je pogodio potres od 6.6 po Richterovoj ljestvici u utorak 13. septembra 1986 godine. Potres nije izazvao veća oštećenja, ali je izazvao paniku.

Novosnovani Univerzitet Peloponez ima ogranak (kamp) u Kalamati sa studijima; Historije, Književnosti, Religije i Filozofije. U Kampu Kalamati se održavaju besplatni tečajevi grčkog jezika za iseljene Grke.

Promet[uredi - уреди]

Željeznička stanica iz Kalamate 2008.

Pored grada ide magistralna cesta; E55/E65 kao i Grčka međugradska cesta GR-82. Najbliža autocesta se nalazi na 35 km sjeverno od grada.

Kalamata je povezana brzom željezničkom linijom sa gradovima; Kiparisijom, Pirgosom, Patrasom i Kiatom, putnički promet prema Korintu je zbog rekonstrukcije pruge zatvoren.

Iz gradske luke voze trajekti za otoke Kiteru i Kretu. Od sredine 1980-tih i prometuje kružna brodska linija između gradova; Kalamata - Kitera - Khania (Kreta).

Za ljetnih mjeseci brojni čarter letovi iz raznih europskih gradova lete na Međunarodnu zračnu luku Kalamata.

Rast stanovništva Kalamate posljednjih decenija[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoće
1981 42,075 - - -
1991 43,625 +1,550/+2.68% 50,693 - 200.20/km²
2001 61,373 +17,748/+177.0% 81,125 - 457.56/km²

Gradske znamenitosti[uredi - уреди]

Kalamata je grad brojnih znamenitosti, poput Dvorca Villehardouin, bizantinske crkve Ipapandis, manastira Kalograiona i Muzeja željeznice. Crkva Agion Apostolon (Sveti Apostoli) ima veliko nacionalno značenje za Grke jer je u njoj Mavromihalis objavio početak Grčkog rata za nezavisnost.

  • Arheološki muzej Benakeion iz Kalamate [1], smješten u povijesnom središtu grada.
  • Bizantinske crkve i manastiri
  • Događanja iz kulture poput Međunarodnog festivala plesa
  • Kalamata International Dance Festival
  • Dvorac Kalamata iz XIII st.
  • Marina i Luka Kalamata, smještene jugozapadno od središta grada. Glavna i najveća luka Mesinije i južnog dijela Peloponeza.
  • Međunarodna zračna luka Kalamata, smještena je na 7 km sjevero-zapadno od sjedišta grada. ( blizu grada Mesene). Uzletno poletnu stazu dijeli sa vojnom zračnom lukom.
  • Željeznički muzej općine Kalamata[2], muzej je otvoren 1986. godine
  • Epikurski Apolonov Hram, udaljen na sat vožnje od grada Kalamate
  • Turističke informacije

Zbratimljeni gradovi[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]