Florina

Izvor: Wikipedia
Florina
Φλώρινα
Florina
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Zapadna Makedonija
Prefektura Florina
Stanovništvo 16771 (2001)
Površina 150.6 km²
Gustoća stanovništva 111/km²
Visina 663 m
Koordinate 40°78′N 21°40′E / 41.3, 21.667Koordinate: 40°78′N 21°40′E / 41.3, 21.667
Poštanski broj 531 00
Pozivni broj 23850
Registarska oznaka ΡΑ
Gradonačelnik Stephanos Papanastasiou
Službena stranica www.cityoflorina.gr
Karta
Florina na karti Grčka
Florina
Florina

Položaj grada na karti Grčke

Flórina ili Lerin (grčki: Φλώρινα, makedonski, srpski: Лерин, Lerin) je grad na sjeverozapadu grčke periferije Zapadna Makedonija, Florina je i sjedište istoimene prefekture, kao i sjedište mitropolije.

Ime[uredi - уреди]

Današnje ime grada Florina potječe iz vremena Bizanta, kada se ovo mjesto zvalo Chlérinon (grčki: Χλέρινον), u prijevodu mjesto puno zelenila. Tokom vremena ime je latinizirano u oblik Florinon (od Latinski flora, vegetacija) do XVII st. kad se ime promijenilo u oblik Florina. Makedonci su pak zadržali ime Lerin, koje je bliže prvobitnom Hlerion.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди]

Grad Florina nalazi se na krajnjem zapadu povijesne pokrajine Egejska Makedonija, na znatnoj nadmorskoj visini od 663 m. Grad leži na južnom obodu doline Pelagonija, na mjestu gdje se iz ove kotline odvaja put ka Prespanskom jezeru. Leži 13 km južnije od granice sa Republikom Makedonijom u šumovitoj kotlini. Kroz sam grad protiče rijeka Sakuleva. Grad je okružen visokim planinama, na jugozapadu se uzdiže planina Verno a sa sjeverozapada Baba-Planini (Varnous).

Klima u Florini je zbog nadmorske visine grada i zatvorenosti ovog područja uticajima egejskog mora izrazito kontinentalna. Nju karakterizira izuzetno toplo ljeto i hladnija zima sa čestim snježnim padalinama.

Povijest[uredi - уреди]

Iako je okolina Florine bila naseljena već za neolita i antike, prvi put se grad Florina spominje za vladavine srpskog Cara Dušana 1334. g. kada je on svojim ukazom proglasio nekog Sfrancesa Palaeologusa komandantom utvrde Hlerenon.

Grad Florina sa cijelom okolicom potpao je pod otomansku vlast 1385. g. i ostao pod njom tijekom slijedećih 5 stoljeća. Tijekom ovog razdoblja grad je imao upravnu važnost, tako je u otomanskom defteru za godinu 1481. popisano 243 kuća. Grad i okolina izgubili su grčku osobenost - u gradu su živeli Turci, Grci, Makedonci, Židovi i Vlasi a po okolnim selima najviše (slavenski) Makedonci. Krajem XIX i početkom XX st Florina je poprište borbi dviju crkava, Grčke ( na čelu sa Carigradskim patrijarhom) i Bugarske ( osnovana 1870.) 1886., 78.4% kršćanske populacije iz Florinske kaze (provincije) - dijela Bitoljskog vilajeta - izjasnilo se da se osjeća dijelom Ekumenskog Patriarhata ( grčke crkve), a 21.6% da se osjeća dijelom Bugarskog Egzarhata, no kod popisa iz 1900. procent kršćanskog stanovništva koji se izjasnio dijelom grčke crkve pao je na 50.9% dok su Egzarhisti ( za bugarsku crkvu) narasli na 49.1%.

Tek 1912. g. nakon Prvog balkanskog rata, grad potpada pod vlast savremene Grčke. Nakon Prvog svjetskog rata i Grčko-Turskog rata 1919-1922, masovno je iseljavano tursko stanovništvo, a doseljavano grčko izbjeglo iz grčkih maloazijskih i crnomorskih kolonija (Smirna, Trabzon). Za vrijeme Drugog svjetskog rata u logorima i pod represalijama gotovo je istrijebljeno židovsko stanovništvo. Nakon drugog svjetskog rata, tokom Grčkog građanskog rata, grad Florina bio je važno uporište ELAS-a, i NOF- a, tako da je po završetku ovog sukoba bila iseljena i većina Makedonaca iz grada. Tako je ovaj nekada nacionalno i vjerski vrlo mješoviti grad postao gotovo isključivo grčki. Poslednjih decenija u grad i okolicu uloženo je dosta, osobito u ceste i obrazovanje, ali je i pored toga Florina ostao grad na rubu glavnih tokova života u Grčkoj, što je izazvalo masovno iseljavanje stanovništva, naročito iz okolnih sela.

Privreda[uredi - уреди]

Sam grad je sjedište trgovine za čitav taj kraj. Privreda prefekture Florina najviše se oslanja na poljoprivredu i turizam (zimski i ljetni) a i na prirodna bogatstva okoline (stočarstvo, voćarstvo, šumarstvo), pa su razvijeni drvoprerada, tekstilna industrija, planinski turizam i prehrambena industrija. Florina ima i tradiciju kožarskog i krznarskog obrta. Tokom 1950-ih i 1960-ih godina Florinski kraj bio je područje masovnog iseljavanja u veće grčke gradove ali osobito u Njemačku i prekomorske zemlje ( Australija, Kanada).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo prefekture Promjena Gustoća
1981 12,573 - - - -
1991 12,355 -218/-1,73% 14,873 - 98.76/km²
2003 - - 14,318 - 95.07/km²

Kulturne ustanove i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Florinski Arheološki Muzej
  • Florinski Bizantološki Muzej
  • Muzej moderne umjetnosti Florina
  • Manastir Agios Markos iz bizantinskog doba sjeverno od grada
  • Nacionalni park Prespansko jezero

Poznati stanovnici[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]