Retimno

Izvor: Wikipedia
Retimno
Ρέθυμνο
Retimno
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Kreta
Prefektura Retimno
Stanovništvo 41, 687 (2001.[1])
Površina 126.5 km²
Visina 0 - 5 m m
Koordinate 687) 35°22′N 24°28′E / 35.367, 24.467Koordinate: 687) 35°22′N 24°28′E / 35.367, 24.467
Poštanski broj 741 00
Pozivni broj 28310
Registarska oznaka ΡΕ
Službena stranica www.retimno.gr
Karta
Retimno na karti Grčka
Retimno
Retimno

Položaj grada na karti Grčke

Retimno (grčki: Ρέθυμνο), je grad od oko 40 000 stanovnika, i sjedište istoimene Prefekture Retimno na grčkom otoku Kreti. Grad se razvio iz antičkih naselja; Rhithymna i Arsinoa, ali nije bio nikakav značajniji minojski centar. Ali bio je ipak dovoljno snažan i značajan da kuje vlastiti novac, motiv sa jednog od tih novčića (dva delfina u krugu) dio je današnjeg gradskog grba.

Stara venecijanska luka noću

Historija grada[uredi - уреди]

Glavna (istočna) ulazna vrata u tvrđavu Fortezza

Okolica grada Retimna je bogata arheološkim nalazištima koja sežu do minojskog doba, najveće takvo nalazište je Kidonia zapadno od grada.[2]

Spomenik neznanom vojniku

Osobit rast i razvoj Retimno je doživio za venecijanske vladavine nad otokom, oni su htjeli od Retimna napraviti posredničko trgovačko središte, između gradova Iraklion i Kanija. Retimno je tada postao biskupsko sjedište, u koje su se naselili brojni lokalni feudalci. Tako da je historijsko središte, stari grad (Palia poli) podignut gotovo u potpunosti za mletačke uprave, spada u red najbolje očuvanih historijskih cjelina u cijeloj Grčkoj. Grad još i danas odiše svojom aristokratskom atmosferom, sa kućama građenim većinom u 16. vijeku, koje imaju kamene lunete iznad ulaznih vrata, kamene vanjske stepenice. U tipičnoj venecijanskoj gradskoj loggi - danas se nalazi informacioni ured Ministarstva kulture, i gradska luka odiše venecijanskim duhom. No Retimno ima i puno bizantsko i grčko-rimskih detalja po svojim uskim uličicama i kamenim kućama.

U 17. vijeku Retimno je sa ostalom Kretom potpao pod vlast Otomanskog carstva i ostao pod njom 3 vijeka. Za njihove vlasti Resmo (kako su oni grad prezvali) bio je sjedište sandžaka Girit.

Retimno je bio poprište velike bitke, za vrijeme Drugog svjetskog rata kod su kod njega njemački padobranci izvršili desant. U prvi mah, - britansko-grčke snage gotovo su ih savladale, - ali su se nijemci uspjeli održati i uz pomoć pojačanja koje im je stiglo iz Malema nakraju pobijediti.

Znamenitosti grada[uredi - уреди]

Iznad grada još uvijek dominira mletačka utvrda Fortezza, jedna od najbolje očuvanih utvrda na cijeloj Kreti. Od drugih znamenitosti treba istaknuti džamiju Neratze (bivšu katoličku crkvu Sv. Katerine, danas umjetnički paviljon), Veliku luku (Megali porta), Ratnu luku (Porta Guerra), Trg Rimondi i Gradsku loggiu (u venecijanskom stilu).

Privreda / školstvo[uredi - уреди]

Privreda Retimna većinom je vezana uz turizam koji se razvija posljednjih desetljeća 20. vijeka, poljoprivreda je druga po važnosti privredna grana , od toga naročito maslinarstvo, i uzgoj drugog mediteranskog bilja.

Današnji Retimno je i sve značajnije obrazovno središte, jer u njemu djeluju Filozofska škola, Univerzitetska biblioteka (Univerziteta Kreta) kao i Fakultet sociologije i političkih nauka sa svojih 8000 studenata iz Instituta Mediteranskih studija.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]