Komotini

Izvor: Wikipedia
Komotini
Κομοτηνή
Komotini
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Rodopi
Stanovništvo 52659 (2001)
Površina 385.386 km²
Visina 45 m
Koordinate 41°60′N 25°25′E / 42, 25.417Koordinate: 41°60′N 25°25′E / 42, 25.417
Poštanski broj 691 00
Pozivni broj 25310
Registarska oznaka ΚΟ
Gradonačelnik Dimitrios Kotsakis
Službena stranica www.komotini.gr
Karta
Komotini na karti Grčka
Komotini
Komotini

Položaj grada na karti Grčke

Komotini ili Komotene (grčki: Κομοτηνή, turski: Gümülcine), je grad na sjeveroistoku Grčke. Komotini je glavni grad periferije Istočna Makedonija i Trakija i prefekture Rodopi.

Grad je i sjedište Demokritovog sveučilišta Trakija, osnovanog 1973. godine. Komotini je i grad sa značajnom turskom manjinom stanovnika, koja broji čak 50% svog stanovništva.[1]

Zemljopisne osobine[uredi - уреди]

Grad leži na nadmorskoj visini od 32-38 m u zapadnoj Trakiji blizu obronaka Rodopi. Stariji dijelovi grada građeni su bez ikakova plana, za razliku od novovjekih koji su planski izgrađeni. Po popisu iz 2001. godine, grad je imao 52 659stanovnika, od njih su 13 000 bili studenti i njihovi učitelji. Pored Komotinija djeluju čak dvije zračne luke, bliža u Aleksandropolisu (65 km), i nešto dalja u gradu Kavala (80 km). Grad je dobro povezan željezničkim i cestovnim linijama s ostalom Grčkom i Istambulom. Pored grada prolazi suvremena auto cesta Autocesta Egnatia.

Povijest[uredi - уреди]

Za Rima i Bizanta[uredi - уреди]

Povijest Komotinija usko je vezana uz važnu antičku prometnicu Via Egnatia, kojom su Rimljani povezali Drač sa Konstantinopolisom. Rimski car Teodozije I. izgradio je malu tvrđavu na raskrsnici Via Egnatia i ceste za Philippopolis prema Rodopskim planinama. U svojim najranim danima, Komotini je bio u sjeni većeg i razvijenijeg obližnjeg grada prema zapadu - Mosinopolisa, tako da su malobrojni stanovnici Komotinija u XII st. potpuno napustili svoje naselje i odselili se u Mosinopolis.

No 1207. godine, su se mnogi razbježali stanovnici Mosinopolisa, naselili u napuštenoj utvrdi Komotini, nakon što je njihov grad razorio bugarski car Kalojan. Ivan Kantakuzen prvi spominje to naselje pod imenom Koumoutsinas u svom izvještaju o Bizantinskom građanskom ratu iz XIV stoljeća[2]

Za otomanske vladavine[uredi - уреди]

Za otomanske vlasti, Komotini se zvao Gümülcine, za tog razdoblja to je bio grad naseljen; Grcima, Turcima, Židovima, Armencima, Bugarima i Pomacima. Gümülcine je bio važno trgovačko čvorište između Konstantinopol i ostalih Europskih gradova i svijeta i prosperitetno naselje. Mnoge gradske znamenitosti podignute su tada.

Za Prvog balkanskog rata[uredi - уреди]

Središnji gradski trg

U vrijeme Balkanskih ratova, jedinice bugarske vojske morale su se predati grčkoj vojsci, i dati im grad za vrijeme Drugog Balkanskog rata 14. srpnja, 1913.. Međutim Mirom iz Bukurešta grad je ponovno vraćen Bugarskoj (neovisno o značajnom dijelu grčkog stanovnništva) i ostao je u sastavu Bugarske sve do kraja Prvog svjetskog rata. U tom razdoblju, zaživjela je i kratkotrajna neovisna država - Republika Gumuljina, koja se prostirala u Zapadnoj Trakiji. Komotini, je bio glavni grad te političke tvorevine. 1919. godine, na osnovu Mira iz Neuillya, Komotini je vraćen Grčkoj kao i sva ostala Zapadna Trakija.

Današnji Komotini[uredi - уреди]

Gradski toranj sa satom

Današnji Komotini je živo trgovačko i upravno središte svoga kraja. U samom središtu mjesta nalazi se zimzeleni Gradski park sa spomenikom nacionalnim herojima. Središnji gradski trg Plateia Irinis (Trg mira) sjedište je noćnog života grada bogatog studentima. Ostatci zidina prvotne rimske utvrde, vidljivi su i danas sjeverozapadno od središnjeg gradskog trga. Stari orijentalni trgovački dio grada, danas je manje više turistička atrakcija zbog svojih malih orijentalnih zanatskih radnji, koje su izumrle u drugim grčkim gradovima. Sjeverozapadno od starog, podignut je novi trgovački centar - Kosmopolis Park.

Školstvo i prosvjeta[uredi - уреди]

Komotini je sveučilišni centar Sjeverne Grčke, u njemu djeluje Središna uprava i nekoliko studija Demokritova sveučilišta Trakije, to su;

  • Pravne nauke
  • Fizika i Kineziologija
  • Povijest i Etnologija
  • Grčka književnost
  • Društvena uprava
  • Međunarodni ekonomski odnosi i razvoj
  • Poslovno upravljanje (od 2009)
  • Političke nauke (od 2009)
  • Jezici, književnost i civilizacije zemalja Crnoga mora

U studentskim domovima Komotinija boravi od 5-10 000 studenata. Osnivanje i rad Trakijskog sveučilišta 1973. godine pozitivno je djelovalo na razvoj Komotinija.

Grčka policijska akademija nalazi se udaljena 7 km od Komotinija u pravcu Ksantija.

Promet[uredi - уреди]

Komotini nema svoju zračnu luku, najbliže su mu luka u Aleksandropolisu (65 km), i ona u Kavali (80 km).

Ceste[uredi - уреди]

Europski prometni pravac E90 prolazi pored grada i sa njom je Komotini povezan s ostalim grčkim gradovima. Nova autocesta Egnatia (A2) leži južno od grada.

Rast stanovništva Komotinija posljednjih decenija[uredi - уреди]

Današnji Komotini je višejezični grad i višenacionalni grad, jer u njemu pored Grka žive i značajne manjinske zajednice; Turci, Pomaci, Cigani, muslimani kao i brojne nove izbjeglice grčkoga porijekla iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza; Gruzije, Armenije, Rusije i Kazahstana). Kometini je odprije grad brojih grčkih izbjeglica i njihovih potomaka, kojih je naročito puno bilo iz Male Azie, Istočne Trakije i Ponta.

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena
1991 37,036 461/-1.20% 45,934 5,793/14.432%
2001 40,141 3,105/+9% 52,659 6,725/16%

Izvori[uredi - уреди]

  1. Script error
  2. Kiel, Machiel (1971). "Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition". Balkan Studies 12: 417. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди]