Igumenica

Izvor: Wikipedia
Igumenica
Ηγουμενίτσα
Igumenica
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Epir
Prefektura Tesprotija
Stanovništvo 14, 710 (2001)
Površina 80.8 km²
Gustoća stanovništva 182/km²
Visina 0-10 m
Koordinate 710) 39°29′N 20°16′E / 39.483, 20.267Koordinate: 710) 39°29′N 20°16′E / 39.483, 20.267
Poštanski broj 461 00
Pozivni broj 26650
Registarska oznaka ΗΝ
Gradonačelnik Tomas Pitulis
Službena stranica www.igoumenitsa.gr
Karta
Igumenica na karti Grčka
Igumenica
Igumenica

Položaj grada na karti Grčke

Igumenica (grčki: Ηγουμενίτσα, albanski: Gumenicë, ili Gumenica) je lučki grad u sjeverozapadnoj Grčkoj. Igumenica je glavni grad prefekture Tesprotije. antičko ime grada bilo je Titani.

Igoumenica je pitoreskni mali grad sa puno zelenila, i lijepih plaža, okružen zelenim planinama.

Historija[uredi - уреди]

U antička vremena Igoumenica je bila poznata kao grad Titani, (Gitani, Gitana, Goumani) - to je bio jedan od najvažnijijih gradova Kraljevstva Tesprotija koji se za vrijeme 4. vijeka pne. prostirao na površini od 28 hektara. Dužina njegovih gradskih zidina bila je 2 400 metara. To je bio grad sa četvoro gradskih vrata, nutarnje zidine u obliku srpa, dijelile su grad na pola. Najsjevernija kružna kula, nalazila se na brdu iznad grada i vjerojatno je služila i kao vjersko svetište. Suvremena arheološka iskapanja, - otkrila su gradsko kazalište za 2, 500 gledaoca i ostatke dva hrama.

Titani je bio sjedište susreta Epirskog saveza (Livi 42.38.1). Poveznica između Tesprotije i rijeke Tijamis, gradska akropola imala je lijep polukružni toranj, malo kazalište, kule i kapije koje su još uvijek vidljive. Rijeka Tijamis (Kalamas) u to vrijeme vjerojatno je bila plovna do tog mjesta. Grad je razoren za Rimske republike 167. pne., kasnije je uključen u Rimsko carstvo. Za otomanskih vremena Igumenica je bila mala orjentalna palanka koja je imalo mješano stanovništvo, sastavljeno od Grka, Albanaca (Čama), i Turaka.

Pogled na Igumenicu sa autoputa Egnatia Odos

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Igumenica je bila prva linija fronta za napada Kraljevine Italije na Grčku 1940., tad su Grci brojno stanovništvo albanskih muslimana Čama internirali u logore. Zatim su Igumenicu okupirali Talijani, koji su brojne muslimanske Čame iskoristili kao svoje kolaboracioniste, pomogli su osnivanje - paravojnih snaga; Kosla i balističkih (Balli Kombëtar Çam) bataljona i terorističku organizaciju Këshilla (Ćešila). Njihovi sljedbenici su zapalili Igumenicu.[1]

Nakon Drugog svjetskog rata iz Igumenice i njene bliže okolice iselili su se, ili su protjerani gotovo svi muslimanski Čami i preostali Turci, tako da je danas Igumenica gotovo potpuno grčki grad.

Promet[uredi - уреди]

Igumenica je ulazna (i odlazna) luka za mnoge motorizirane turiste i autoprijevoznike koji dolaze u Grčku iz zapadne Evrope, velikim trajekt]]ima iz talijanskih luka (Venecija, Trst,Ancona, Bari). Promet Igumenice osobito se jako pojačao 1990 -ih nakon ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije. Taj trajektni prijevoz je praktički preuzeo sav bivši tranzitni promet ex Jugoslavije koji je 1990 bio vrijedan oko 2 000 000,00 $ na godinu. Promet Igumenice pojačao se je i izgradnjom 670 km dugog autoputa Egnatia Odos, koja spaja gradove sjeverne Grčke (i koji djelomično ide po istoj trasi kao i antička Via Egnatia, on počinje (završava) u Igumenici.

Klimatske prilike[uredi - уреди]

U Igumenici ima puno kiše za grčke prilike, i to oko 1 100 mm. Za usporedbu u Ateni padne prosječno samo 380 - mm, a na Kreti 640 -mm, ali u Janjini i do 1 300 - mm.

Mjesec Temperatura
zraka
Temperatura
mora
Januar 12°C 16°C
Februar 9°C 15°C
Mart 14°C 16°C
April 16°C 17°C
Maj 22°C 19°C
Jun 25°C 22°C
Juli 28°C 24°C
August 27°C 25°C
Septembar 25°C 24°C
Oktobar 20°C 23°C
Novembar 18°C 20°C
Decembar 13°C 17°C

Kretanje stanovništva posljednjih desetljeća[uredi - уреди]

Godina Stanovnika Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoća
1981 6,389 - - - -/km²
1991 6,807 +418/+6.54% 11,608 - 143.7/km²
2001 9,104 +2,297/+33.74% 14,710 +3,102/+26.72% 182/km²

Izvori[uredi - уреди]

  1. Antonina Zhelyazkova.Urgent Anthropology. Vol. 2. Albanian Prospects. IMIR, Sofija, 2003. str. 92

Eksterni linkovi[uredi - уреди]